Sign in to follow this  
dj-zombi

Sudjenje hrvatskim generalima (citaj zlocincima) u Hagu

Recommended Posts

Suðenje hrvatskim generalima u Hagu

06 Apr 2007 Glas Srpske

Novi datum poèetka suðenja mogao bi da znaèi i manje vremena za iznošenje mnoštva prikupljenih dokaza, a Tužilaštvo je najavilo i izvoðenje 160 svjedoka, naglasio Savo Štrbac.

ODGAÐANjE haškog suðenja hrvatskim generalima Anti Gotovini, Mladenu Markaèu i Ivanu Èermaku - optuženim za zloèine nad Srbima u "Oluji"- zbog postojeæih problema sa advokatima odbrane, sigurno æe ostaviti posljedice na ovaj postupak, koji je trebao da poène 7. maja ove godine.

Ovo je ocijenio predsjednik Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac, napominjuæi da se, prije svega, mora imati na umu izlazna strategija Tribunala u Hagu, po kojoj bi svi prvostepeni postupci trebalo da budu završeni do 2008., a drugostepeni do 2010. godine.

Jasno je, dakle, da suðenje mora poèeti najkasnije za dva do tri mjeseca, jer je Tužilaštvo, praktièno, u vremenskom tjesnacu. Zato bi ponovo moglo doæi do skraæivanja optužnice koja je u, prvi mah podrazumijevala dogaðaje do sredine novembra, dok se u postojeæoj govori o onima do sredine septembra.

- Novi datum poèetka suðenja mogao bi da znaèi i manje vremena za iznošenje mnoštva prikupljenih dokaza, a Tužilaštvo je najavilo i izvoðenje 160 svjedoka - rekao je on.

Recimo da hrvatski mediji ocjenjuju da je dan nakon još jedne statusne konferencije, èiji je rezultat odgaðanje poèetka suðenja generalima, stanje u njihovim odbranama još tužnije. Smatraju da je u najtežoj situaciji glavni Markaèov advokat Miroslav Šeparoviæ, èija žalba na udaljavanje iz postupka, zbog sukoba interesa, još nije riješena. Dok ne dobije odluku Žalbenog vijeæa, koja æe, po svemu sudeæi, biti negativna, Markaè ne može angažovati drugog advokata.

Šeparoviæ je, podsjetimo, bio ministar pravde u vrijeme "Oluje", tako da se o njemu može govoriti i kao potencijalnom osumnjièenom, jer se kao uèesnici u udruženom zloèinaèkom poduhvatu spominju, izmeðu ostalih, i èlanovi vlada.

Hrvatski mediji ocjenjuju da su dvije odbrane hrvatskih generala na koljenima, tim prije što i Èermakovim braniocima, Èedi Prodanoviæu i Jadranki Slokoviæ, takoðe prijeti udaljavanje iz postupka. Oni sumnjaju da æe narednih dana dobiti odluku o potencijalnom sukobu interesa, jer zastupaju generala Rahima Ademija, kojem u Zagrebu uskoro poèinje suðenje za zloèine nad Srbima u Medaèkom džepu. Ademi je, naime, bio zamjenik Gotovini u "Oluji", èija bi ga odbrana mogla pozvati da svjedoèi u Hagu.

Èedo Prodanoviæ i Jadranka Slokoviæ, kako pišu hrvatski mediji, ljute se na odbranu Ante Gotovine, i "njenu strategiju uklanjanja odbrane Èermaka u cjelosti".

- S obzirom na èinjenicu da je ovo prvi sluèaj u kojem postoji moguænost da neposredno prije suðenja neki od optuženih u Hagu ostane bez cijele odbrane, oni raèunaju na to da æe imati pravo na žalbu i pozitivno rješenje. Ako budemo morali da odstupimo, novim advokatima trebalo bi u korektnom suðenju barem šest mjeseci pripreme, mada im Hag ne bi dao više od tri mjeseca - kazala je Slokoviæeva.

S druge strane, advokat Ante Gotovine Luka Mišetiæ kazao je da bi strategija prebacivanja odgovornosti bila puno opasnija od eventualnog sukoba meðu advokatima i dodao da njegov tim nije jednostrano pokrenuo prièu oko sukoba interesa.

G. KLEPIÆ

POSLjEDICE

Savo Štrbac èvrsto vjeruje da æe teza o udruženom zloèinaèkom poduhvatu, èiji je cilj bio trajno i prisilno uklanjanje Srba iz Krajine, biti i dokazana, bez obzira što se u Hrvatskoj iz sve snage upinju da je ospore, svjesni posljedica koje bi po njih iz toga proizašle.

Share this post


Link to post
Ubiti, proterati, raseliti!

VN, 12. april 2007

OPTUŽNICA haškog tužilaštva protiv trojice hrvatskih generala - Ante Gotovine, Mladena Markaèa i Ivana Èermaka, raspolaže mnogo veæim dokaznim materijalom nego što se dosad mislilo. Ne radi se samo o kolièini, nego i o njihovoj verodostojnosti i snazi. Temelj optužnice protiv hrvatskih generala je 17 transkripata sastavljenih u kabinetu bivšeg predsednika Franje Tuðmana, obelodanio je nedavno zagrebaèki "Nacional".

Prema mišljenju haškog tužilaštva, ti transkripti dokazuju da je postojao plan etnièkog èišæenja Srba s podruèja nekadašnje Republike Srpske Krajine, iza kojeg je stajao politièki i vojni vrh hrvatske države. Dosad se mislilo da je transkript Tuðmanovog sastanka s najvišim vojnim i politièkim vrhom, 31. jula 1955. na Brionima, jedini kljuèni dokaz kojim haško tužilaštvo raspolaže protiv hrvatskih generala.

Meðutim, tužilaštvo je uspelo da doðe do niza drugih znaèajnih transkripata, prema kojima je plan isterivanja Srba iz Hrvatske zapoèeo još 1992. u skladu s Tuðmanovom idejom o "humanom preseljenju stanovništva.

MORAJU NESTATI

OVAJ nedeljnik je stekao uvid u sadržaj optužnice haškog tužilaštva na 44 stranice protiv hrvatskih generala Ante Gotovine, Ivana Èermaka i Mladena Markaèa, u kojem

Tužilaštvo iznosi pregled materijala kojim æe dokazati odgovornost trojice generala za zloèine nad srpskim

stanovništvom pre, tokom i posle operacije "Oluja", u razdoblju izmeðu jula i septembra 1995, kao i dodatak od 16 stranica s raznim aneksima u kojima su popisane srpske civilne žrtve. Ti zloèini, prema tužilaštvu, poèinjeni su etnièkim èišæenjem koje je smišljeno u sklopu zajednièkog zloèinaèkog poduhvata.

Republici Hrvatskoj i optuženim generalima neæe biti lako da sruše tezu haškog tužilaštva o zloèinaèkom poduhvatu koja, ako se dokaže, može imati dalekosežne negativne posledice za meðunarodni položaj Hrvatske, ali i za njenu bližu i dalju

prošlost.

Kako bi se dokazalo postojanje takve organizacije, haško tužilaštvo u optužnici polazi od Tuðmanovog brionskog sastanka s najvišim vojnim i politièkim vrhom, na kojem je doneta odluka o napadu na RSK i u samom uvodu dokazivanja postojanja zloèinaèkog poduhvata navodi Tuðmanovu izjavu: "... važno je da se ti civili pokrenu i tada æe ih slediti vojska, i kada se kolone pokrenu, to æe imati psihološki efekat jednih na druge."

Tužilaštvo navodi kako je na istom sastanku Tuðman naglasio: "...moramo izvršiti takve udare da Srbi praktièno moraju nestati."

Na Tuðmanovu izjavu tužilaštvo je nadovezalo i izjavu Ante Gotovine s istog sastanka: "Veliki broj civila veæ napušta Knin i kreæe se prema Banjaluci i Beogradu. To znaèi, ako nastavimo s ovakvim pritiskom, verovatno za neko vreme neæe ostati puno civila nego samo oni koji su morali da ostanu jer nisu imali moguænosti da odu."

Tužilaštvo objašnjava tu Gotovinovu izjavu tvrdeæi da je 2. avgusta 1995. on na terenu definisao prirodu spomenutog "pritiska" na civilno stanovništvo izdajuæi nareðenje za udare "na gradove Drvar, Knin, Benkovac, Obrovac i Graèac vatrom iz topova".

ETNIÈKO RAZGRANIÈENJE

KAD objašnjava postojanje zloèinaèkog poduhvata, tužilaštvo se ne bavi toliko vojnim aktivnostima, veæ to objašnjava s nekoliko važnih èinjenica i izjava najviših hrvatskih državnih zvaniènika još od 1992. Tužilaštvo smatra da je cilj proterivanja Srba iz Krajine, zapravo, bio dugoroèni interes predsednika Tuðmana povezan s idejom o potrebi etnièke homogenosti nacija na odreðenom prostoru.

Tuðman je, prema tvrdnjama tužilaštva, etnièku rascepkanost na prostorima Jugoslavije video kao istorijski problem koji može biti rešen, na primer, preseljeljem stanovništva s jednog podruèja na drugo. Bilo je to razumno rešenje za Tuðmana i njegove najbliže saradnike, kao i za srpske zvaniènike, za njih je preseljenje dva naroda bilo od zajednièkog interesa, tvrdi tužilaštvo. U septembru 1992. bosanski Srbin Nikola Koljeviæ, visoki zvaniènik tadašnje "Republike Srpske", predstavio je Tuðmanu takav plan. Tuðman je 8. januara 1992. izjavio: "Treba biti otvoren za razgovore o teritorijalnom razgranièenju, što je prihvatljivo gledajuæi istorijski, pokazalo se kako je takvo razumevanje problema ne samo potrebno nego je i u smislu preseljenja stanovništva i tako dalje..."

Tuðmanov savetnik i nekadašnji premijer Hrvoje Šariniæ, 29. avgusta 1995, prema predsednièkim transkriptima, preprièavao je Tuðmanov razgovor s Miloševiæem, kojem je rekao: "Reæi æu vam nešto protiv svojih liènih etièkih naèela, ali, što pre bude Srba manje u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji, biæe bolji naši buduæi odnosi. Autonomna regija unutar Republike Hrvatske bila bi potencijalni trojanski konj za srbijansku politiku. Miloševiæ je rekao: "Šta s tim?" A ja sam dodao, gospodine predsednièe, šta æe se dogoditi ako napustimo situaciju kao što je ova. Tada sam mu rekao o 4,5 miliona ljudi koji su se preselili posle Drugog svetskog rata i rekao sam mu da ne treba da upotrebljavamo velike reèi poput etnièkog èišæenja, ljudi se sele kako bi stvorili normalno okruženje u kojem se može trgovati i slièno..."

U obrazloženju zloèinaèkog poduhvata tužilaštvo istièe kako se odluènost da hrvatske teritorije u granicama Hrvatske budu dovoljno hrvatski reflektirane i u Tuðmanovom odbijanju kada su u pitanju neki teritorijalni ustupci. Tuðman je, tvrdi tužilaštvo, odbio potencijalni sporazum prema kojem je bilo predviðeno da regija bosanske Posavine na severu Bosne i Hercegovine pripadne Hrvatskoj. On je to posmatrao tako da bi, ako se hrvatskom entitetu vrati Posavina, on morao da vrati 300.000 izbeglih hrvatskih Srba u Hrvatsku, što

nipošto nije hteo.

HTEO POSAVINU

U RAZGOVORU sa saradnicima 18. septembra 1995. Tuðman je dodao kako se, umesto da se sprovodi spomenuta ideja, bosanski Hrvati iz Posavine treba da se nasele u zapadnoj Slavoniji koju su Srbi napustili posle akcije "Bljesak". Tome u prilog, tvrdi Tužilaštvo, ide i izjava tadašnjeg hrvatskog premijera Nikice Valentiæa koji je posle operacije "Bljesak" izjavio: "Srpski problem u zapadnoj Slavoniji je rešen. Nema više od hiljadu preostalih ljudi, uglavnom starijih žena, i nema više od 300 do 400 osoba koje predstavljaju nekakve politièke faktore."

Posle je Tuðman na sastanku sa saradnicima 28. septembra 1995. istakao da je globalni povratak srpskih izbeglica u Hrvatsku neprihvatljiv i da èak povratak od 150.000 Srba može biti problematièan. Podsetio ih je kako bi se 300.000 Srba vratilo u Hrvatsku da je Hrvatska preuzela kontrolu Posavine. Osim toga, rekao je Tuðman, povratak Srba u Hrvatsku znaèio bi isto kao da si im dao hrvatsku teritoriju: "Stoga, ako želite bosansku Posavinu nazad, samo napred i vratite zapadnu Slavoniju, samo napred i vratite sve što ste uzeli. Morate gledati problem bosanske Posavine u tom kontekstu", završio je govor Tuðman.

Tužilaštvo tvrdi i da je državni vrh uèinio sve da se Srbi ne vrate u Hrvatsku. Doneta je uredba o tome da hrvatska država privremeno preuzme privatnu imovinu i pri tom je reèeno da se svi kojima je imovina privremeno oduzeta, moraju u roku od 30 dana javiti kako bi potvrdili vlasništvo nad tom imovinom.

Suoèeni s nedavnim ratom, strahom od osvete i vrlo kratkim rokom za prijavu, malo ko se od izbeglih Srba odluèivao da dokaže vlasništvo nad imovinom u Hrvatskoj, stoji u navodima tužilaštva. Tuðmanov savetnik Hrvoje Šariniæ 30. avgusta 1995. izjavio: "Trebamo biti ohrabreni naèinom na koji se stvari odvijaju u zapadnoj Slavoniji. To je vrlo pozitivno za nas, jer se niko nije vratio." Osim toga, kad je Šariniæ 22. avgusta 1995. predložio: "... treba da dovedemo Hrvate hitno na to podruèje i da ih klonizujemo i ne dozvolimo po bilo koju cenu dolazak više od 10 odsto Srba ponovo", Tuðmanov odgovor bio je jasan: "Èak i na 10 odsto."

NAJVIŠE DOKAZA SA BRIONA

ZA najveæi deo dokaza o zloèinaèkom poduhvatu u vreme "Oluje" tužilaštvo je za optužnicu upotrebilo transkripte iz kabineta predsednika, 17 predsednièkih transkripata s raznim datumima na 28 mesta u optužnici: 12 puta transkript s Tuðmanovog sastanka s vojnm vrhom na Brionima neposredno uoèi "Oluje" 31.jula 1995, dva puta transkript od 26. septembra sa sastanka nistra odbrane Gojka Šuška sa Tuðmanom, po jedan transkript od 17, 22. i 30. avgusta 1995. 11. 18, 22, 26. i 28. septembra 1995. 24. novembra, 12. decembra i 12. maja 1995. 8. januara i 29. avgusta 1992. 17. novembra 1994. i 23. marta 1999. Na njima su zabeleženi razgovori Tuðmana s Hrvojem Šariniæem, Šuškom, Nikicom Valentiæem i Jurom Radiæem

Vecernje novosti 13.04.2007

Share this post


Link to post

Izvinjavam se sto sam postovao dva puta isto,propustio sam Michanov post,ali evo i nastavka:

Tuðman poželeo,generali ubijali ! (2)

EVN, 13. april 2007

DOKAZUJUÆI planiranje i izvoðenje zloèinaèkog poduhvata hrvatskih vlasti protiv Srba, haško tužilaštvo najpre navodi Tuðmanov sastanak od 31. jula na Brionima s generalima Gotovinom, Markaèem, Èermakom i drugim. I pri tom navodi izjave koje nedvosmisleno potvrðuju hrvatske planove o granatiranju civilnih podruèja, psihološkim operacijama, sistematskom ubijanju, proterivanju, paljenju i muèenju Srba, objavio je zagrebaèki "Nacional" donoseæi najzanimljivije delove optužnice protiv hrvatskih generala, pod oznakom "šok iz Haga".

Razmatrajuæi na Brionima operativni plan za napad, Tuðman je izjavio kako opšta ofanziva treba da prouzrokuje veliku paniku u Kninu. Upozorio je svoje saradnike da se "sete koliko je hrvatskih sela i gradova bilo uništeno tokom rata" i upozorio ih "da se to još nije dogodilo s Kninom", ali sadašnja situacija omoguæava "vrlo dobro opravdanje za takvu akciju".

Gotovina je Tuðmanu rekao: "Gospodine predsednièe, u ovom trenutku mi potpuno kontrolišemo Knin našim topovima. To nije problem, ako je nareðenje da se napadne Knin, uništiæemo i njega i njegovu okolinu za nekoliko sati..." Gotovina je, prema tvrdnjama tužilaštva, to i uèinio 2. avgusta 1995. svojim nareðenjem da se napadnu specifièni ciljevi, neprijateljske prve linije, komandna mesta, komunikacijski centri i topovski položaji srpske vojske, kao i gradovi Drvar, Knin, Benkovac, Obrovac i Graèac. Prema njegovim nareðenjima, Knin, Benkovac, Obrovac, Graèac i mnoga druga mesta, gradovi i sela napadani su neprekidno dva dana, iako je bilo malo vojnih ciljeva ili gotovo u svim sluèajevima nijedan vojni cilj.

NAREðENjE: SRAVNAJTE SVE!

IZ obaveštajnih izveštaja hrvatske vojske od 5. avgusta 1995. potvrðeno je da su vojne operacije bile uspešne: "Veæina gradova, Knin, Graèac, Plaški, Petrinja, Dubica, bili su direktno na udaru, što je prouzrokovalo spontani ili organizovani odlazak civila." Iz toga je vidljivo, tvrdi haško tužilaštvo, kako je Gotovina sproveo ono što je Tuðman naglasio: izazvati takve udare da æe Srbi praktièno nestati.

Kada je reè o psihološkim operacijama, tužilaštvo navodi da je, osim što je topovskim udarima napadala civilna podruèja, hrvatska strana emitovala lažne vesti i bacala iz vazduha letke lažnog sadržaja o tome kako "Vlada Republike Srpske Krajine" požuruje da evakuiše civile. Ministar odbrane Šušak na sastanku 31. jula 1995. naglasio je: "Mi æemo ih obavestiti kojim putevima mogu da se izvlaèe, ali ih formulisati tako da izazovu konfuziju meðu njima." Na istom sastanku Tuðman je rekao: "To znaèi da im dajemo izlazak, dok se s druge strane pretvaramo kako im garantujemo civilna ljudska prava i tome slièno."

U poglavlju izveštaja tužilaštva koji se odnosi na ubijanje, paljenje i pritvaranje polazi se od toga da su Hrvatska vojska i Specijalna policija ušle u gotovo napuštene gradove i sela. Srbi su bili razdvajani, stariji i nemoæni na jednu stranu, mlaði i sposobni na drugu, pri èemu su bili izloženi maltretiranjima. Individualno i u saradnji, tvrdi tužilaštvo, Gotovina, Markaè i Èermak svojim snagama su sprovodili operaciju èišæenja.

Prema raspoloživoj dokumentaciji, tužilaštvo ne zna taèan broj ubijenih i nestalih Srba. Prema tvrdnjama "Veritasa", ubijena si ili nestala 1.594 Srbina, od èega desetoro dece i 358 žena, dok je, prema podacima hrvatske vlade, 911 Srba ubijeno, a od tog broja polovina je bila civila, a sahranjeno je 336 civila. Prema izveštaju posmatraèa Evropske komisije od 26. avgusta 1995. gruba procena uništene imovine u sektoru jug bila je 60-80 posto ukupne imovine Srba na tom podruèju. Paljenja su, prema istom izveštaju, naširoko èinili uniformisani pripadnici Hrvatske vojske, i to na podruèjima koja su strogo kontrolisale vojna i civilna hrvatska policija. Prema tvrdnjama zvaniènika UN, "napuštena imovina svakog Srbina" bila je opljaèkana.

GOTOVINA NAREðIVAO ZLOèINE

GOTOVININU odgovornost za zloèine u "Oluji" tužilaštvo æe dokazivati i svedoèenjima predstavnika snaga UN i EU u Hrvatskoj i njihovom dokumentacijom, ali i time što je Gotovina potpuno nadzirao i nareðivao jedinicama Hrvatske vojske i vojne policije.

Pozivajuæi se na niz vojnih izveštaja generala Gotovine o kretanju njegovih jedinica, tužilaštvo smatra da je "Gotovina komandovao snagama dok su sistematski palile i pljaèkale srpske kuæe i tokom njegovih raširenih napada, ukljuèujuæi ubistva". Tezu da je Gotovina naredio zloèine tužilaštvo izvlaèi iz toga što su zloèin poèinile osobe u èvrstoj hijerarhiji, što je bilo mnogo uèesnika, što su napadi bili sistematski i trajali nedeljima. Prema tvrdnjama tužilaštva, Gotovina je bio svestan kriminalnih radnji svojih potèinjenih. Iste jedinice rasporeðene u operaciji "Oluja", posebno 4. i 7. gardijska brigada, pljaèkale su i palile srpsku imovinu tokom operacije "Ljeto 95" od 25. do 30. jula 1995. na podruèju opštine Knin. Gotovini su bile poznate takve aktivnosti, o èemu govore i zapisi iz operativnih dnevnika.

General Gotovina, prema tvrdnjama tužilaštva, bio je potpuno informisan o svemu što se dogaða, jer su ga meðunarodni predstavnici od poèetka operacije upozoravali na povrede ljudskih prava, primao je stalne izveštaje od svojih snaga na terenu, sam je mogao da vidi posledice u Kninu, mediji su u svemu iveštavali. Prema navodima tužilaštva, komandant UN sektora jug general Alain Forand prvog dana "Oluje" protestnom porukom upozorio je Gotovinu zbog napada na civile. I posle toga "Gotovina je nastavio sledeæeg jutra da granatira istim intenzitetom", kaže tužilaštvo. Na pitanje generala Foranda zašto nije zaustavio paljenje i pljaèku, Gotovina mu je odgovorio da ne može da kontroliše neke jedinice na terenu i da je to za njegove ljude naèin da se osvete.

ÈERMAK RAZORIO KNIN

U IZVEŠTAJU haškog tužilaštva stoji ne samo da su generali delovali zajedno i znali za zloèine, nego da su, poput Èermaka, i uèestvovali u prikrivanju zloèina i širenju netaènih informacija kako bi se zavarali meðunarodni posmatraèi. To mu se posebno zamera u sluèaju ubijenih Srba u selu Grubori, jer u svojim navodima tužilaštvo iznosi kako je Èermak samo dan posle ubistava boravio u Gruborima i zatim prikrio zloèin šireæi lažne informacije. Pred sudom æe se pokazati i vojna dokumentacija, poput naredbi generala Èermaka, i dokumentacija o njegovoj koordinaciji i susretima s generalima Gotovinom i Markaèem 25. avgusta 1995.

Tužilaštvo tvrdi, pozivajuæi se na hrvatsku vojnu dokumentaciju, da je Èermak kao komandant kninskog garnizona imao efektivnu kontrolu nad jedinicama HV tog podruèja i nad vojnom policijom i da je zato mogao da spreèi zloèine i da kazni poèinioce ili pokrene postupak protiv njih. Pozivajuæi se na njegove komande, tužilaštvo tvrdi da ih je Èermak izdavao vojsci, vojnoj policiji i civilnim vlastima. Tužilaštvo smatra da su zloèini koje su poèinili njegovi potèinjeni bilo toliko oèigledno da je Èermak morao za njih da zna i bez upozorenja meðunarodnih predstavnika.

Komandan UN snaga u sektoru jug general Alaine Forand izvestio je, osim generala Gotovinu, i generala Èermaka o pljaèki i paljenju, a to su, prema izveštaju, uèinili i drugi predstavnici meðunarodnih snaga.

MARKAèEVE KAZNENE HORDE

KAD je reè o generalu Mladenu Markaèu, tužilaštvo ga za zloèine uèinjene za vreme "Oluje" najviše tereti dokumentacijom specijalne policije i dokumentacijom o njegovoj koordinaciji vojnih aktivnosti s generalima Gotovinom i Èermakom. Tužilašvo u kontekstu predsednièkih transkripata kojima dokazuje zajednièki zloèinaèki poduhvat spominje Markaèa kao osobu odgovornu na brionskom sastanku, ali mu ne pripisuje konkretnu ulogu u sastanku na kome je, prema tužiocima, planirano etnièko èišæenje.

Navodi se da su trojica optuženih generala sa svojim snagama koordinirano sprovodila èišæenje na terenu. Takoðe se protiv generala Markaèa ne najavljuju gotovo nikakvi dokazi iz meðunarodnih izvora poput UN ili posmatraèke misije EZ. Tužilaštvo æe ga povezati uz aktivnosti ne samo policije, odnosno jedinica specijalne policije koje su bile pod njegovom ingerencijom, nego i uz artiljerijske i raketne jedinice HV koje su mu u operativne svrhe bile pretpotèinjene. Odlukom tadašnjeg zapovednika glavnog komandanta HV Zvonimira Èervenka, Markaè je bio lièno odgovoran za deo "Oluje" koji su izvodile snage specijalne policije, tvrde iz tužilašva.

"LOVILI" SRPSKE STARCE

ODMAH pošto je Specijalna policija uspostavila svoj štab u Graèacu, 5. avgusta 1995, najmanje devetoro starijih Srba bilo je ubijeno ili nestalo iz grada. Izmeðu 5. i 7. avgusta 1995. Specijalna policija bila je u blizini Kijana, gde je 14 srpskih civila ubijeno ili nestalo, 5. avgusta bili su blizu sela Grab, gde su pronaðena dva ubijena starija srpska civila. Dva dana kasnije pripadnici Specijalne policije ušli su u selo Mazin, gde je pronaðeno sedmoro starijih srpskih civila. Istog dana ušli su u Donji Lapac, gde su nestala devetorica civila.

"DOBRO ODRAÐEN POSAO"

U MESTU Obljaj kraj Donjeg lapca ubijene su tri starije žene srpske nacionalnosti, a u selu Dnopolje istoga dana, 3 kilometra severnije od Donjeg Lapca, nestalo je èetvoro starijih srpskih civila. I 27. avgusta 1995. pripadnici Specijalne policije bili su u Golubiæu kraj Knina, gde je istog dana ubijeno èetvoro srpskih civila. Tužilaštvo tvrdi da su i Markaèa podreðeni o svemu obaveštavali i da je primio izveštaje obaveštajnih struktura HV, policije i drugih obaveštajnih agencija. Markaè je znao za uèestvovanje svojih potèinjenih u zloèinima u Donjem Lapcu i Gruborima, jer je tamo stigao neposredno posle dogaðaja, dokazivaæe tužitelji. Tokom poseta ministra unutrašnjih poslova Ivana Jarnjaka razorenom Donjem Lapcu, navodi tužilaštvo, pohvaljeni su pripadnici specijalne policije za "dobro obavljen posao".

Share this post


Link to post
POČELO SUĐENJE TROJICI GENERALA ZA 'OLUJU'

11.3.2008 11:28 ZAGREB (Tanjug) - Na Haškom sudu jutros je počelo suđenje trojici hrvatskih generala - Ivanu Čermaku, Anti Gotovini i Mladenu Markaču koji se terete za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti počinjene za vreme i nakon operacije ''Oluja'' u leto i jesen 1995. godine na području bivšeg UN Sektora jug, odnosno južne Like i severne Dalmacije.

Suđenje generalima počelo je šest i po godina nakon podizanja prve optužnice, a započelo je uvodom optužbe koja je najavila izvođenje ukupno 134 svedoka.

Tanjug 11.03.2008

Share this post


Link to post
HAAG: Počelo suđenje hrvatskim generalima Gotovini, Markaču i Čermaku

Tužitelj Tieger: Gotovina je namjerno gađao civilne ciljeve u Kninu

Autor Davor Ivanković, Ivana Čičak

Izlaganjem Tužiteljstva, šest i pol godina nakon podizanja prve optužnice na Haškom sudu, počelo je suđenje hrvatskim generalima Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku.

Prije izlaganja tužiteljstva predsjedavajući sudskog vijeća sudac Alphonse Orie pozdravio je generale i odvjetničke timove te je konstatirao kako iznošenje uvodnih riječi može početi. Podsjetio je na sadržaj optužnice protiv trojice generala. Također je izrazio nadu kako će sudski postupak biti usmjeren na ono što je bitno u ovome postupku.

Na početku suđenja glavni tužitelj Alan Tieger ponovio je razloge zbog kojih se terete tri generala. Istaknuo je da se optužba tereti na 9 točaka. Na početku uvodne riječi pokazao je kartu Hrvatske na kojoj su bila ocrtane granice područja na koje su Srbi polagali pravo.

"Ovo suđenje proizlazi iz prisilne eliminacije krajiških Srba ih Hrvatske, uništenja njihove zajednice u kolovozu 1995. kao i uloga i odgovornosti trojice generala u Hrvatskoj vojsci u tom procesu", kazao je na početku uvodnih riječi tužitelj Alan Tieger.

Tieger: Gotovina je točno znao što radi

Tužiteljstvo je kao jedan od glavnih dokaznih materijala priložilo zapis sastanka na Brijunima, odnosno zapis razgovora hrvatskog državnog i vojnog vrha pred akciju "Oluja". Tieger je iznio nekoliko citata sa te sjednice na kojoj je tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman rekao 'kako Srbe treba tako snažno vojno udariti da praktično nestanu iz Hrvatske. Da nanesemo takve udarce da Srbi praktično nestanu, odnosno da ono što nećemo odmah zahvatiti da mora kapitulirati u nekoliko dana'.

Podsjetio je na događaje koji su prethodili operaciji Oluja, poput proglašenja RS Krajine u kojoj su brojni hrvatski državljani izgubili svoje živote, domove i članove obitelji. Zbog svega toga Hrvatska država se odlučila na vojno oslobađanje okupiranog teritorija.

Izneseni su detalji iz optužnice prema kojima je Hrvatska vojska tijekom Oluje nepotrebno i prekomjerno granatirala Knin i druga mjesta u kojima nije bilo vojnih ciljeva.

Prikazane su fotografije grada Knina u vrijeme granatiranja. Na Brijunskim transkriptima tužitelji temelje tezu o “Udruženom zločinačkom pothvatu”.

Tužiteljstvo je također prezentiralo zapovijed koju je primio general Gotovina, a u kojoj između ostalog stoji kako pored zapovjedi za konvencionalnim granatiranjem vojnih ciljeva hrvatska vojska odnosno njena artiljerija trebaju gađati gradove Drvar, Knin, Benkovac, Obrovac i Gračac.

Granatiranje Knina je bilo samo u svrhu da se istjeraju Srbi, Knin nije bio glavno vojno uporište, tvrdi tužiteljstvo. Tužitelj Tieger je izjavio kako je Ante Gotovina namjerno gađao civilne ciljeve u Kninu i da je demoraliziranje civila bilo unaprijed planirano.

Tvrdnje o namjeri zastrašivanja civilnog stanovništva u Kninu tužitelj je potkrepljivao brijunskim transkriptima i Tuđmanovim govorima nakon Oluje. Iako je tužitelj bio oštar nije napadao svom silinom, čime je najbolje pokazao izjavom da nitko ne tvrdi da Hrvatska nije imala pravo povratiti svoj teritorij.

Nakon pauze, tužiteljstvo je nastavilo govoriti o zločinima počinjenim u Kninu za vrijeme 'Oluje'. "Odmah po ulasku u Knin Hrvati su počeli pljačkati, a pred samom bazom uspostavili su mjesto za prihvat opljačkanih vozila. Vojni promatrači su vidjeli na karti dimove,", reklo je tužiteljstvo i tada prikazali kartu.

Tijekom čišćenja grada odnošeni su i leševi, a jedan od svjedoka će svjedočiti da je vidio dva vozila za prijevoz stoke.

Tužiteljstvo je također prezentiralo zapovijed koju je primio general Gotovina, a u kojoj između ostalog stoji kako pored zapovjedi za konvencionalnim granatiranjem vojnih ciljeva hrvatska vojska odnosno njena artiljerija trebaju gađati gradove Drvar, Knin, Benkovac, Obrovac i Gračac.

Knin nije bilo glavno vojno uporište. Granatiranje Knina je bilo samo u svrhu da se istjeraju Srbi, tvrdi tužiteljstvo. Granatiranje Knina nije bilo najveće razaranje jednog grada tijekom rata u Hrvatskoj poput onog u Vukovaru, već se radilo, kako je rekao Tieger, o planiranom izgonu Srba iz Knina sa ciljem dugotrajnog naseljavanja Hrvata u tom gradu.

Tužiteljstvo je najavilo 134 svjedoka, a za njihovo ispitivanje odobreno im je 209,5 radnih sati. U četvrtak će haški tužitelji izvesti prvog svjedoka odnosno svjedokinju koja se za sada vodi kao "svjedok 136" i koja će svjedočiti uz zaštitne mjere.

Vecernji list 11.03.2008

Share this post


Link to post

Vecernji 11. 03. 2008. | 19:38

'UN obećao Srpkinji da će je ubiti ako upadnu vojnici HV-a’

Nakon razaranja Knina, vojnici su upadali u kafiće, restorane, častili se alkoholom, krali videe, televizore, automobile, i sve to ispred baze UNCRO-a.

– Jedna mlada Srpkinja iznudila je obećanje unovca da će je ustrijeliti ako u bazu prodru hrvatski vojnici, strahujući od silovanja – navodi Waespi.

Navode i izjave UN-ovaca koji svjedoče da su, pitajući hrvatske vojnike zašto pljačkaju kuće, dobili odgovor “slabo smo plaćeni vojnici i to nam je nagrada, ovlastili su nas zapovjednici da se naplatimo... A zašto su spaljivali imanja i trovali bunare? – Pa da se Srbi ne vrate – odgovarali su.

Tužitelj Waespi iznio je brojke prikupljene od promatrača: do 13. rujna od 18.232 kuća u 240 sela 13.600, dakle 73 posto, kuća bilo je uništeno ili jače oštećeno. U izvješću od 4. studenog od ukupno 22.213 kuća u sektoru jug, potpuno ili djelomično bilo je uništeno 17.270 kuća.

Tužitelj Tieger za optužene je rekao da njihova zapovjedna odgovornost nastaje “kada spoznaju da će nastati krivična djela”. Gotovina je, tako, nakon operacija u BiH (Grahovo), znao za sklonost svojih jedinica da čine kaznena djela nad Srbima.

“Imaju razloga da se tu bore i već ih je teško držati na uzici”, izvještava Gotovina Tuđmana 31. srpnja. Kao dokaz da je Gotovina znao, a ne djelovao i kažnjavao, jest i snimka sastanka od 6. kolovoza, gdje Gotovina svoje vojnike naziva “barbarima i razmaženom djecom”.

No, sve je ostalo bez disciplinskih mjera, kažnjavanja i istraga. Iznose i rečenicu Čermaka HHO-ovcima: “U brdima vjerojatno ima 200 do 300 leševa s rupama u glavi”.

Share this post


Link to post
NJUJORK TAJMS: VAŠINGTON ZAINTERESOVAN ZA SUĐENJE GOTOVINI

NJUJORK , 12. marta (Tanjug) - Izveštavajući o početku suđenja trojici hrvatskih generala pred Haškim tribunalom zbog zločina nad Srbima u "Oluji", američki Njujork tajms danas piše da se radi "o najvećem pojedinačnom činu etničkog čišćenja tokom ratova od 1991. do 1995. godine" i da je Vašington zainteresovan za taj proces,

Američki list navodi da je prvooptuženi Ante Gotovina "popularni hrvatski general koji je predvodio brutalnu operaciju kojom su proterani Srbi iz Hrvatske" i ukazuje na umešanost vojnih struktura SAD u ovu vojnu operaciju.

"General Ante Gotovina, koji je blisko sarađivao sa svojim američkim savetnicima, bio je komandant vojne kampanje u leto 1995. godine, kojom je okončana srpska okupacija istočne Hrvatske i više od 150.000 Srba primorano da napusti gradove i sela u kojim su živeli generacijama", naveo je Njujork tajms.

Taj list ukazuje da se radi "o najvećem pojedinačnom činu etničkog čišćenja tokom ratova od 1991. do 1995. godine" na prostoru bivše SFRJ.

Citirajući pravnike upoznate sa ovim procesom, list navodi da bi suđenje Gotovini i njegovim saradnicima Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku moglo baciti "svetlo na malo poznatu tajnu američku ulogu tokom odlučujuće hrvatske kontraofanzive protiv Srba".

"Američki vojni savetnici, među kojima su bili penzionisani i aktivni vojnici, pomogli su planiranje operacije, a Amerikanci su upravljali i bespilotnim letilicama iznad fronta kako bi hrvatske snage dobile precizne obaveštajne podatke u realnom vremenu", piše Njujork tajms.

List ističe da je, iako se nijedna tačka optužbe ne odnosi na SAD, Vašington veoma zainteresovan za proces hrvatskim generalima i da su američke diplomate dolazile u Haški tribunal kako bi se detaljnije informisale o suđenju.

Tanjug 12.03.2008

Share this post


Link to post
NASTAVLJENO SUĐENJE HRVATSKIM GENERALIMA ZA "OLUJU"

HAG , 12. marta (Tanjug) - U Haškom sudu danas je nastavljeno suđenje hrvatskim generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču, koji su optuženi za proterivanja Srba iz Krajine i zločine počinjene nad njima tokom akcije "Oluja" 1995, iznošenjem uvodne reči odbrane generala Gotovine.

Odbrana je negirala juče iznete optužbe haškog tužilaštva da su u avgustu 1995, tokom vojno-policijske operacije "Oluja", hrvatske snage pod Gotovininom komandom deportovale Srbe iz Kninske krajine i prekomerno granatirale grad Knin.

Branilac Gregori Kiho u uvodnoj reči je generala Gotovinu više puta nazvao "čovekom koji je doveo do poraza armija bosanskih i krajiških Srba i do okončanja pokolja u bivšoj Jugoslaviji".

"Ono što tužioci juče nisu rekli jeste da nije bilo deportacija Srba iz Kninske krajine zato što je vođstvo Republike Srpske Krajine uvek planiralo da svoje stanovništvo povuče. Takođe, nije bilo preteranog granatiranja Knina. Prema transkriptima, predsednik Tuđman upozoravao je Gotovinu da ne troši previše granata, zato što nisu imali dovoljno municije", rekao je američki advokat koji brani Gotovinu.

Prema njegovim rečima, u izveštaju sastavljenom odmah po okonačanju "Oluje", i glavni vojni posmatrač UN zaključio je da su na meti granatiranja bili vojni, a ne civilni ciljevi u Kninu.

Gotovina je, prema navodimenjegove odbrane, bio "operativni komandant vojske koja je učinila ono što nijedna druga nije - sprečila je učvršćivanje teritorijalnih dobitaka Srba u Bosni i Hrvatskoj".

Operaciju "Oluja", po advokatu Kihou, bila je jedna u nizu vojnih akcija u cilju da se bosanski i krajiški Srbi spreče da konsoliduju svoje teritorije, da se poraze i privole na pregovore.

Kao potvrdu za to, citirao je iz memoara tadašnjeg predsednika SAD Bila Klintona da je u to vreme bilo jasno da "diplomatija ne može da uspe dok se Srbima ne nanesu ozbiljni gubici na terenu".

Branilac je, pozivajući se na Klintonove memoare, rekao da su SAD "ovlastile privatnu firmu MPPRI da pomogne u jačanju Hrvatske vojske, uz korišćenje američkih vojnih resursa".

Tokom uvodne reči, Kiho je prikazivao i filmove o ratu u Hrvatskoj, čiju je svrsishodnost predsedavajući sudija Alfons Ori doveo u pitanje, sugerišući da se branilac obraća hrvatskoj javnosti, a ne sudskom veću.

U nastavku uvodne reči, odbrana hrvatskog generala Gotovine tvrdila je da srpsko stanovništvo iz Kninske krajine u leto 1995. nisu proterale hrvatske snage, već ih je "povukla" vlast Republike Srpske Krajine.

"Vođstvo (predsednika RSK Milana) Martića evakuisalo je stanovništvo radije nego da ga ostavi da živi u multietničkoj državi... To je bio mentalitet koji je stvorio koncept Velike Srbije", rekao je Gotovinin branilac, citirajući Martićeve reči da Srbi ne mogu živeti s Hrvatima.

Prema rečima drugog branioca Luke Mišetića, tužioci nemaju niti su ikada imali dokaze protiv Gotovine.

Mišetić je "teorijom zavere" nazvao tvrdnju optužbe da je Gotovina, zajedno s tadašnjim predsednikom Hrvatske Franjom Tuđmanom i saoptuženim Ivanom Čermakom i Mladenom Markačem, bio učesnik u zajedničkom zločinačkom poduvhatu čiji je cilj bilo proterivanje Srba iz Kninske krajine.

Operacija "Oluja", tvrdio je Gotovinin advokat, bila je legalna akcija za okončanje "četvorogodišnje vladavine terora" čiji su protagonisti bili Slobodan Milošević, Milan Martić, Radovan Karadžić i drugi srpski lideri.

Osvrćući se na takozvane brionske transkripte, sa sastanka 31. jula 1995. godine, na kojem je Franjo Tuđman sa Gotovinom i drugim komandantima dogovarao operaciju, zastupnik odbrane je, nasuprot tužiocima, tvrdio da Tuđman ni u jednom trenutku nije sugerisao ni naredio da srpsko stanovništvo bude proterano.

Tuđmanovo uputstvo Gotovini da "Srbima treba naneti takve udarce da praktično nestanu", prema tumačenju branioca, zapravo se odnosi na srpsku vojsku.

Mišetić je citirao i reči tadašnjeg ambasadora SAD u Hrvatskoj Pitera Galbrajta da će "ako Hrvatska zauzme teritorije, krajiški Srbi otići s njih".

Gotovinin advokat je nagovestio i da će Galbrajt svedočiti na suđenju.

Negirajući optužbu da je hrvatska vojska preterano granatirala Knin, odbrana je sugerisala da je ona posledica pristrasnosti zvaničnika Unprofora u Kninu u korist Srba.

Mišetić je najavio i da će dokazati da je Gotovina učinio sve da spreči i kazni zlodela počinjena tokom "Oluje", a da je već 6. avgusta kontrolu nad gradom Kninom predao civilnoj vlasti.

Odbrana je završila uvodnu reč, a sudsko veće sutra će saslušati prvog svedoka optužbe.

Tanjug 12.03.2008

Share this post


Link to post

PRVI SVEDOK TUŽILAŠTVA U PROCESU HRVATSKIM GENERALIMA

13.3.2008 (Tanjug) - Zaštićeni svedok tužilaštva Haškog tribunala potvrdila je danas, u nastavku suđenja hrvatskim generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču, da su hrvatske snage granatirale civilne četvrti Knina već prvog dana operacije ''Oluja'' 4. avgusta 1995. godine.

Prvi svedok tužilaštva pod šifrom S-136, bivši prevodilac snaga UN u Kninu, opisala je kako je tog dana pogođena stambena zgrada pored njene i kako se pitala ima li preživelih.

Share this post


Link to post

AKO SOMEONE HOCE DA GLEDAJ UZIVO THE JUDGE OF THIS FUKING WAR CRIMINALS, MOZETE OVDE http://www.domovina.net/Icty/eng/court3engv.asx

ITS A MUSLIMANI PAGE IN COMBINATION WITH THE FUKING HAG TRIBUNALA, ALI JE SAMO THE ONLY ONE KO TRANSMIT UZIVO.

(SORRY FOR MOJ SRPSKI, SAM ARGENTINIAN, BABA MOJA RODIO SE NEDALEKO KOD GOSPIC ONDA IMAM BIG LOVE TO KRAJINIANS)

ZAGRLJ ZA SVE KRAJINIANS IZ BUENOS AIRES

Share this post


Link to post

Objekti u Kninu su gađani neselektivno. Samo početni plotoni su bili namenjeni vojnim objektima, a sve ostalo su bili civilni stambeni objekti ili poslovni prostori. Nijedan vojni objekat u Kninu nije pretrpeo veću štetu.

Cilj artiljerijskog dejstva bio je, da se nanesu što veći gubici u ljudstvu, matrijalno-tehničkim sredstvima i objektima. Ovo tim pre što komanda HV nije bila sigurna da će osvojiti Knin, a kada je to postalo izvesno time su se i smanjila artiljerijska dejstva.

Vojnici HV u napadu na Krajinu masovno su koristili zapaljivu municiju čijom upotrebom je zapaljena većina drvenih objekata.

Ponašanje hrvatskih vojnika u napadu i pri ulasku u naseljena mesta može se opisati kao ponašanje divlje horde podstaknute obećanjima, da sve što uzmu kao ratni plen ostaje njima u vlasništvu. Da li je to bila nadoknada za učešće u operaciji ne znam, ali znam da su to radili i da im je tako obećano.

Zločin hrvatske vojske je evidentan, jer najveći broj žrtava je nastao posle povlačenja srpske vojske u Republiku Srpsku. Na prostoru Krajine ostali su samo stari i nemoćni i nad njima su iskaljivali svoj bes i mržnju.

Sigurno je i nepobitno, da su hrvatski vojnici imali neskrivenu želju i odobrenje da u Krajini unište sve što se kreće, da zapale i unište najveći broj objekata i da umanje bilo kakvu mogućnost povratka starosedeoca.

Oni su bili izvršioci, a nalogodavci su bili u političkom i vojnom vrhu Hrvatske na čelu sa Tuđmanom.

Nema sumnje da je postojao dogovor o zločinačkom pothavatu uništenja srpskog nacionalnog bića na prostorima Hrvatske, da je kao takav prihvaćen i odobren od Vatikana i SAD i, da se u kontinuitetu provodi i danas.

Share this post


Link to post

Objekti u Kninu su gađani neselektivno. Samo početni plotoni su bili namenjeni vojnim objektima, a sve ostalo su bili civilni stambeni objekti ili poslovni prostori. Nijedan vojni objekat u Kninu nije pretrpeo veću štetu.

Cilj artiljerijskog dejstva bio je, da se nanesu što veći gubici u ljudstvu, matrijalno-tehničkim sredstvima i objektima. Ovo tim pre što komanda HV nije bila sigurna da će osvojiti Knin, a kada je to postalo izvesno time su se i smanjila artiljerijska dejstva.

Vojnici HV u napadu na Krajinu masovno su koristili zapaljivu municiju čijom upotrebom je zapaljena većina drvenih objekata.

Ponašanje hrvatskih vojnika u napadu i pri ulasku u naseljena mesta može se opisati kao ponašanje divlje horde podstaknute obećanjima, da sve što uzmu kao ratni plen ostaje njima u vlasništvu. Da li je to bila nadoknada za učešće u operaciji ne znam, ali znam da su to radili i da im je tako obećano.

Zločin hrvatske vojske je evidentan, jer najveći broj žrtava je nastao posle povlačenja srpske vojske u Republiku Srpsku. Na prostoru Krajine ostali su samo stari i nemoćni i nad njima su iskaljivali svoj bes i mržnju.

Sigurno je i nepobitno, da su hrvatski vojnici imali neskrivenu želju i odobrenje da u Krajini unište sve što se kreće, da zapale i unište najveći broj objekata i da umanje bilo kakvu mogućnost povratka starosedeoca.

Oni su bili izvršioci, a nalogodavci su bili u političkom i vojnom vrhu Hrvatske na čelu sa Tuđmanom.

Nema sumnje da je postojao dogovor o zločinačkom pothavatu uništenja srpskog nacionalnog bića na prostorima Hrvatske, da je kao takav prihvaćen i odobren od Vatikana i SAD i, da se u kontinuitetu provodi i danas.

Nestore

Njima su "najvazniji" ciljevi navodno bili "samo" zgrada GV SVK, zgrada predsjednika Martica, sjeverna kasarna, kasarna Senjak i glavna raskrsnica u Kninu.

Kao, "pazili" su, dje padaju granate, da je svaka granata "isplanirana" itd.

Share this post


Link to post

AKO SOMEONE HOCE DA GLEDAJ UZIVO THE JUDGE OF THIS FUKING WAR CRIMINALS, MOZETE OVDE http://www.domovina.net/Icty/eng/court3engv.asx

ITS A MUSLIMANI PAGE IN COMBINATION WITH THE FUKING HAG TRIBUNALA, ALI JE SAMO THE ONLY ONE KO TRANSMIT UZIVO.

(SORRY FOR MOJ SRPSKI, SAM ARGENTINIAN, BABA MOJA RODIO SE NEDALEKO KOD GOSPIC ONDA IMAM BIG LOVE TO KRAJINIANS)

ZAGRLJ ZA SVE KRAJINIANS IZ BUENOS AIRES

Tebi takodjer veliki pozdrav zemljace u tudjini.

Share this post


Link to post

Prvo javno svjedočenje

9. travnja - U Haagu je nastavljeno suđenje trojici hrvatskih generala - Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču - optuženima za zločine počinjene za vrijeme i poslije oslobodilačke akcije Oluja.

Poslije dva dana svjedočenja zaštićenog svjedoka, na većinom zatvorenim sjednicama, danas svjedok tužiteljstva, visoki časnik UN-a Edward J. Flynnit, svjedoči javno. Rekao je da je hrvatske vlasti obavještavao o svom obilasku, ali da od njih nikad nije dobio odgovore.

Branitelji generala Ante Gotovine i Mladena Markača, Luka Mišetić i Goran Mikuličić, izrazili su jučer zadovoljstvo ishodom svjedočenja drugog tužiteljskog svjedoka, poručivši da je svjedok "6" potvrdio glavne teze obrane. Mišetić je kazao kako su se Gotovinini branitelji morali dobro upoznati sa snimateljskim tehnikama, jer su morali prezentirati protuargumente tezi tužiteljstva i poruci filma o Kninu - da je cijeli grad na dan granatiranja gorio.

Snimatelji Zastava filma, iako su snimali oblak dima koji se podizao iz TVIK-a s raznih strana, ni u jednom trenutku nisu snimili samo mjesto koje je bilo pogođeno i iz kojeg se podizao dim, istaknuo je Mišetić objašnjavajući da bi se, da su to učinili, vidjelo da gori skladište goriva za tenkove krajinske vojske.

I Mikuličić smatra da tužiteljstvo svjedočenjem svjedoka "6" nije uspjelo dokazati navode o neselektivnom granatiranju Knina. "Stvari su dovedene na čistac", kaže Mikuličić koji smatra da se svjedok pokazao i potpuno nevjerodostojnim jer mu je predočen velik broj dokumenata s njegovim potpisom, koje je on poricao i relativizirao. Kada je suočen s činjenicama o granatiranju i mjestima koja su bila gađana, nije mogao drukčije nego priznati činjenice, rekao je Mikuličić.

http://vijesti.hrt.hr/content/view/43795/10/

Share this post


Link to post

Ratko Ličina:

Kao što sam pretpostavio sudjenje se pretvara u farsu.

Svjedok "6" faktički je potvrdio sve navode odbrane.

Prema saznanjima koje imam isto će se ponašati još nekoliko svjedoka koje tužilaštvo priprema i faktički ići na ruku odbrani.

Svjedoci će biti jedan broj ljudi žrtava, ali nažalost neobavještenih, i odredjena grupa ljudi koji su pripremljeni za ovakvo svjedočenje i da mi se sa ovakvim slučajem falsisikovala istorija.

Pošto znam o kojim ljudima se radi mogu ovo i da potvrdim.

Sve ide ka tome da ovaj slučaj postane farsa kao i slučajevi Nasera Orića i Ramuša Haradinaja.

Share this post


Link to post

Сведок гледао како горе Грубори

У наставку суђења тројици хрватских генерала у Хагу сведочио посматрач УН Едвард Флин, који је стигао у село на дан када је убијено пет мештана

Иван Чермак и Едвард Флин Од нашег сталног дописника

Загреб – Едвард Флин, посматрач УН у екипи за људска права у време војне акције „Олуја”, први је јавни сведок на суђењу тројици хрватских генерала у Хагу који је дао исказ без заштите идентитета. У наставку процеса против Готовине, Чермака и Маркача због ратних злочина почињених у Крајини у време и одмах после војне акције „Олуја” он је потврдио извештаје које је тих дана достављао УН и описао шта је тада непосредно видео.

У Книн је стигао 7. августа 1995. године и сутрадан се први пут срео с генералом Иваном Чермаком. Сретао се после с њим још много пута, а описао је наступ Чермака у бази УН у Книну када је обећавао тамо склоњеним цивилима да ће им осигурати смештај и да могу слободно да иду својим кућама. Они су се, међутим плашили за своју безбедност ако напусте базу УН, испричао је сведок.

Са својом екипом Флин је 25. августа стигао у засеок Груборе, баш на дан када је запаљен а неколико мештана убијено јер нису напустили своје куће. Сведок је лично видео двојицу убијених старијих мушкараца, до којих су га одвеле њихове супруге које су их и пронашле. Видео запис који је тада снимљен приказан је јуче хашким судијама, а на њему се види старија жена, Душанка, која описује шта се десило показујући на свог убијеног супруга, који је у време доласка хрватских војника болестан лежао у кревету. Убијен је мецима у главу и лежао је поред кревета, док је други мушкарац, његов комшија, у својој кући заклан. Флинови сарадници видели су још три убијена старија мушкарца у Груборима.

„Цело село је горело” – рекао је Флин, и описао како су долазећи, негде километар испред Грубора, видели паркирану колону полицијских возила, па претпоставља да су они и починили тај злочин.

Приказан је и видео-филм који је Флинов сарадник снимио када су пролазили местима у околини Книна где се виде куће спаљене неколико дана после престанка војних активности, што значи да је то рађено намерно. На филму се видело потпуно спаљено и уништено Кистање и оближње Ђеврске.

„Може се рећи да Крајина гори. Куће су запаљене у Кистањи, и околним местима тако да је живот у њима постао немогућ, али се ништане чини да се то заустави” – известио је тада Флин, што је јуче пред судијама потврдио. „Радило се о намерном разарању и спаљивању. Видели смо појединце у униформи с опремом која служи за изазивање пожара“ – навео је сведок, напомињући да су сличне извештаје добијали и с других терена где су се војне активности завршиле још пре недељу дана.

Флин је испричао и како су генералу Чермаку „преносили забринутост због незакоња које влада на терену, јер су куће и даље гореле и дешавала су се нова убиства”. Хрватска страна их је известила – навео је сведок – да су у Книну нашли 61 леш, али да је „њихов статус цивила био нејасан”. На једном састанку с Чермаком речено је да је „учињен велики напор да се избегну масовне гробнице”, али се није сећао да ли је то рекао Чермак или његов сарадник официр.

„Чермак је имао овлашћења и ауторитет. Били смо забринути са ситуацијом, а Чермак је рекао да ће предузети потребне кораке да се спречи безакоње које је владало у тим крајевима. Имао је овлашћења за то, али не знам да ли је истрага стварно и спроведена” – рекао је Флин. Одбрана оптуженог генерала је на то приметила да сведок своја уверења о одговорности Чермака „темељи на претпоставкама”, а на питање адвоката да ли су проверавали Чермакова стварна овлаштења Флин је одговорио:

„Чермак је мени и мојим колегама представљен као одговоран за сектор Југ.”

Суђење се наставља данас унакрсним испитивањем сведока Флина.

Радоје Арсенић

[објављено: 10/04/2008] Politika

Share this post


Link to post
SVEDOK: U KNINU NIJE BILO VOJNIH CILJEVA

14.4.2008 12:59 ZAGREB (Tanjug) - Svedok tužilaštva izjavila je danas, u nastavku suđenja hrvatskim generalima Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku, da prvog dana hrvatske akcije ''Oluja'' u Kninu 1995. nije bilo vojnih ciljeva, pošto je većina muškaraca zbog pada Bosanskog Grahova ranije upućena za Bosnu, a u gradu je ostalo samo civilno stanovništvo.

Mira Grubor, koja je do avgusta 1995. radila u laboratoriju kninske bolnice, izjavila je da je u bolnicu 4. avgusta, prvog dana ''Oluje'', dopremljeno 120 leševa, od kojih je 30 do 40 bilo u civilnoj odeći i oko 160 do 180 ranjenih, od kojih je 40 do 60 bilo u civilnoj odeći, ističući da su svi oni stradali u artiljerijskoj paljbi po gradu.

Share this post


Link to post
Svedok tužilaštva izjavila je danas, u nastavku suđenja hrvatskim generalima Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku, da prvog dana hrvatske akcije ''Oluja'' u Kninu 1995. nije bilo vojnih ciljeva

Neovisno o kontekstu u kojem je izrečeno (suđenje, svjedok, optužba, obrana) - je li istina ovo što kaže svjedok?

Share this post


Link to post
SVEDOK: HRVATSKE SNAGE GAĐALE SAMO CIVILNE CILJEVE U KNINU

ZAGREB , 22. aprila (Tanjug) - Hrvatska vojska je u prva dva dana akcije "Oluja", uz retke izuzetke, artiljerijom gađala samo civilne ciljeve po Kninu, izjavio je danas u Hagu kanadski oficir Endrju Lesli (Andrew Leslie) svedok na suđenju trojici hrvatskih generala - Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču.

Oni su optuženi za ratne zločine nad srpskim civilima za vreme i posle akcije "Oluja", od 4. do 7. avgusta 1995. godine.

General-potpukovnik Lesli, sadašnji komandant kanadske kopnene vojske, koji je 1995. bio načelnik komande UN sektora Jug u Kninu rekao je da su hrvatske snage 4. i 5. avgusta 1995. najpre dva sata, između pet i sedam časova ujutro, neselektivno gađale ceo grad u kome je tada bilo 35.000 civila-

Posle toga prešle na tzv. grupisanu vatru koja je bila usmerena na stambene delove Knina, precizirao je svedok.

On je rekao da su postojala samo tri izuzetka kojima je hrvatska artiljerija gađala legitimne vojne ciljeve - protivvazdušnu odbranu srpskih snaga, ranžirnu stanicu i Fabriku vijaka u Kninu.

Lesli nije video položaje s kojih je Knin gađan, ali su svi verovali da se radi o hrvatskim položajima, dodavši da ništa nije dovelo u pitanje tu pretpostavku, osim što su se Hrvati trudili da ne pogode bolnicu.

Kanaddski oficir, koji ima 20 godina iskustva u artiljeriji, rekao je da su hrvatske snage koristile artiljeriju uglavnom srednjeg kalibra, a radilo se o nepreciznom oružju.

Prvog dana akcije "Oluja" Hrvati su najpre gađali centar grada, ali nisu ostali pošteđeni ni drugi delovi, a onda je počelo gađanje uz korekcije kada je glavnina paljbe bila usmerena na stambene delove Knina.

U štabu UN u Kninu komandant UN Alen Foran (Alain Forrand) sastavio je protest kojim je tražio trenutno obustavljanje napada na civilne ciljeve i povlačenje hrvatskih snaga i koji je upućen u Gotovininu komandu.

Odbrana je tvrdila da nikakav papir nije stigao u štab Gotovine, a Lesli nije mogao da se seti da li je dobio bilo kakvu povratnu informaciju.

Već prvog dana "Oluje" stanovnici i vojnici počeli su u beskonačnoj koloni da prolaze kraj baze UN prema izlazu iz grada, uglavnom na vozilima, uključujući traktore s prikolicama, a deo je i pešačio, rekao je Lesli.

Drugog dana opracije "Oluja" svedok je učestvovao u akciji evakuacije trideset do četrdeset najteže ranjenih pacijenata iz kninske bolnice, a tada je na ulazu u bolnicu video gomilu od 30 do 60 leševa muškaraca, žena i dece.

Nakon ulaska Hrvatske vojske u Knin, 5. avgusta 1995. pripadnicima UN zabranjeno je napuštanje baze gde su ostali do 7. avgusta kad je on kao jedan od prvih nakon pet meseci u Kninu otišao na novu dužnost u Zagreb.

U Kninu je tada živelo 20.000 do 25.000 ljudi, a neposredno pred "Oluju" broj je povećan na oko 35.000, uglavnom staraca, žena i dece koji su stigli iz okolnih mesta.

Broj civila koji su uoči "Oluje" napustili Knin nije doveo do značajnog smanjenja broja stanovnika, rekao je Lesli, dodajući da su muškarci mobilisani i da njih tada uglavnom više nije bilo u gradu, kao ni srpske vojske.

On je naveo da u Kninu nije bilo nikakvih priprema za odbranu uoči "Oluje", ali da su srpske snage vodile "ekstenzivne pripreme na svojoj strani linije razdvajanja".

Prvu informaciju o toj vojno-policijskoj akciji Lesli je dobio 4. avgusta oko 3.20 ujutro kada su počeli operaciju hitnog vraćanja osoblja UN u bazu.

Pored trojica generala, kao učesnici zločinačkog poduhvata radi uklanjanja Srba iz Krajine navedeni su tadašnji hrvatski predsednik Franjo Tuđman, ministar odbrane Gojko Šušak i dvojica načelnika Glavnog štaba Janko Bobetko i Zvonimir Červenko, koji su umrli.

Suđenje Gotovini, Čermaku i Markaču "Oluja" nastavlja se sutra posle podne unakrsnim ispitivanjem svedoka koje će trajati i u četvrtak.

(Kraj)

Tanjug 22.04.2008

Share this post


Link to post

Ratko Ličina:

Izvor : VEČERNJI LIST

Svjedok: U Gračacu prije granatiranja ostali samo civili

Obrana hrvatskih generala danas je završila protuispitivanje svjedoka Mile Sovilja koji je za vrijeme Oluje radio za televiziju RSK. Odvjetnici su uspjeli dokazati da je u Gračacu bilo nekoliko vojnih ciljeva i da je HV granatirao isključivo vojne objekte.

Svjedok je rekao kako je na Gračac prvog dana Oluje palo oko 15 granata. On je osobno vidio samo dvije. Također, rekao je nikad nije čuo za nikakve planove evakuacije stanovništva. Tek nakon što je odvjetnik Mikuličić izložio brojne dokumente na kojima se vidi da je izvršena evakuacija, svjedok je priznao da je moguće da je plan evakuacije postojao.

Dan ranije svjedok je odgovarao o ubojstvu svog oca za vrijeme Oluje. Rekao je kako je sedam godina poslije očeva nestanka bio pozvan na identifikaciju na temelju fotografija ekshumiranih leševa iz groblja u Gračacu. Prepoznao je tabakeru koju je ocu kupio i od koje se on nije odvajao, a dvije godine kasnije DNK analizom utvrđen je identitet njegova oca. U izbjeglištvu su mu umrle i majka i supruga.

Na kraju protuispitivanja Mikuličić je svjedoku pokazao tekstove u kojima je vlasti i vojsku Republike Hrvatske nazvao ustaškom. Svjedoka je pitao je li tako širio mržnju, a on mu je odgovorio da su tada sve strane koristile takve riječi.

Izvor : HRT

Nakon Leslieja počeo je svjedočiti bivši stanovnik Gračaca Mile Sovilj koji je opisao kako je počela Oluja u tom gradu. Svjedok je kazao kako je nedaleko od njegove kuće pala jedna granata, a pri odlasku iz Gračaca vidio je polomljene grane koje su svjedočile o još jednoj ispaljenoj granati na Gračac. Opisao je kako je doznao da mu je otac pronađen u zajedničkoj grobnici u Gračacu i identificiran 2004. analizom DNK. Njegov iskaz nastavlja se sutra.

Vidio dvije od 15 granata

25. travnja - Svjedok haškog tužiteljstva Mile Sovilj je pred Haškim sudom u protuispitivanju, koje je vodio odvjetnik generala Mladena Markača Goran Mikuličić, potvrdio da je Gračac bio u vojno strateškom smislu važno prometno čvorište na putevima Zagreb-Zadar i Gospić-Knin. Stajalište je obrane trojice hrvatskih generala optuženih za zločine počinjene u Oluji da su i u Gračacu postojali legitimni vojni ciljevi, dok tužiteljstvo smatra da je granatiranje ciljeva u Gračacu i drugim mjestima bilo u funkciji progona civilnog stanovništva.

U svom svjedočenju na suđenju "Gotovina, Čermak i Markač", Sovilj je tvrdio da su neposredno prije Oluje u mjestu živjeli samo civili i dežurna služba policijske postaje dok su 10-12 dana prije početka hrvatske vojne operacije svi vojno sposobni muškarci mobilizirani, pa u gradu nije prema njemu nije vojnih objekata.

Mikuličić je iskoristio svjedoka kako bi na području Gračaca na kartama utvrdio lokacije poput skladišta Mlin na zapadnom ulazu u mjesto koje je korišteno kao vojno skladište ili ured općenarodne obrane i sjedište gračačke brigade koji su bili u općinskoj zgradi, a koji predstavljaju legitimne vojne ciljeve. Svjedok je lokacije označio na karti, ali je tvrdio da su one samo na početku rata 1991. služile u vojne svrhe, a isto je tvrdio i o fotografijama oklopnog vlaka kojeg je, kako je tvrdio, vidio 1993., "samo u prolazu". Svjedok je kazao kako je na Gračac prvog dana Oluje palo oko 15 granata, od kojih je on osobno vidio tragove dvije. Sovilj, koji je tijekom postojanja tzv. RSK radio kao novinar za tamošnju televiziju, tvrdio je ranije da ne zna ni za kakve planove evakuacije stanovništva.

Nakon što je odvjetnik Mikuličić predočio niz dokumenata kao dokaze koji su pokazali da su "krajinske vlasti" pripremale i uvježbavale evakuaciju cjelokupnog civilnog stanovništva, svjedok se suglasio s tezom obrane da se pripremala evakuacija. "Na osnovu svih prikazanih dokumenata očito je tako", rekao je Sovilj, zaključivši kako bi "bilo dobro da su ti dokumenti provedeni u djelo".

Mikuličić je tijekom zatvorenog dijela rasprave predočio dokaze o postupku u Hrvatskoj u povodu ubojstva Soviljeva oca. Svjedok je kazao kako mu nije poznato da su hrvatske vlasti ikad vodile postupak u vezi smrti njegova oca.

Dan ranije svjedok je opisao kako je prvog dana Oluje, 4. kolovoza 1995. otišao u svoje rodno selo Kijane kako bi nagovorio roditelje da odu s njim u Srbiju. "Pokušao sam, ali on nije htio iz sela", kazao je Sovilj, opisujući kako mu nakon toga, kad je vidio da oca nigdje nema, pokušavao mu ući mu u trag. Opisao je kako je sedam godina poslije očeva nestanka bio pozvan na identifikaciju na temelju fotografija ekshumiranih leševa iz groblja u Gračacu na kojima je prepoznao očevu tabakeru, a dvije godine kasnije DNK analizom utvrđen je identitet njegova oca.

Share this post


Link to post

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
Sign in to follow this