Sign in to follow this  
Crni_Vrh

UBIJALI SMO PO GLAVAŠEVU NAREÐENJU

Recommended Posts

Iz "Ferala", jos jedan prilog o karakteru danasnje ustaske tvorevine:

Pripadnik nekadašnje Branimirove osjeèke bojne (BOB), koju je osnovao i kojom je zapovijedao Branimir Glavaš, ovih je dana dao opširan iskaz Državnom odvjetništvu u kojem teško tereti Glavaša za ispitivanja, muèenja i likvidaciju više desetaka civila. Opisi puni potankosti i konkretnih dogaðaja razjašnjavaju i ubojstvo dvojice civila – Ðorða Petroviæa i Èedomira Vuèkoviæa, koji su nakon batinanja, a prije likvidacije, bili prisiljavani piti kiselinu iz akumulatora u garažama u kojima su bili zatoèeni i ispitivani. Obojica su likvidirana, a njihova imena spomenuta su meðu poginulim osjeèkim civilima u knjizi 160. osjeèke brigade

Dvije od nekoliko garaža smještenih u neposrednoj blizini Sekretarijata za narodnu obranu, u dvorišnom dijelu sadašnje županijske uprave, u Županijskoj ulici u Osijeku (bivša Ulica Augusta Cesarca), tokom 1991. i 1992. služile su kao improvizirani zatvor u koji su dovoðeni srpski civili. U tim garažama, koje su inaèe služile za smještaj voznog parka tadašnje Opæine Osijek, obavljana su ispitivanja uz primjenu brutalne fizièke sile, a najmanje dvojica zatvorenika – Ðorðe Petroviæ i Èedomir Vuèkoviæ - bili su prisiljavani piti tekuæinu iz akumulatora koji su se ondje nalazili. Ispitivanju u garažama u osjeèkoj Županijskoj ulici bilo je podvrgnuto nekoliko desetaka ljudi, a kad bi njihovi isljednici završili posao, trpali bi ih u hladnjaèu mesne industrije jedne novosadske tvrtke i odvozili. Neki od ispitanika veæ su bili mrtvi, drugi još poluživi, s teškim ozljedama od premlaæivanja. Spomenutom hladnjaèom s novosadskim registracijama, odvoženi su prema Dravi i likvidirani. Tijela nekih kasnije je izbacila rijeka, neki nikada nisu pronaðeni, a jedna osoba preživjela je pokušaj likvidacije.

Odvoðenja na Dravu

Sva privoðenja i ispitivanja civila uslijedila su nakon usmenih zapovijedi Branimira Glavaša, tadašnjeg sekretara u Sekretarijatu za narodnu obranu Opæine Osijek. Posao je obavljalo nekoliko pripadnika BOB-a – Branimirove osjeèke bojne, postrojbe koja je nastala iz jedinice prièuvnog sastava MUP-a pri Sekretarijatu za narodnu obranu, a koja je formirana 15. sijeènja 1991. Ta postrojba poznata je i kao Prištapska èeta, a saèinjavali su je najodaniji Glavaševi ljudi, èija su imena objavljena u monografiji “160. osjeèka brigada”, u posebnom okviru naslovljenom “57 prvookupljenih oko Glavaša”. Drugi punkt za ispitivanje srpskih civila u Osijeku nalazio se nekoliko stotina metara dalje, u Dubrovaèkoj ulici 30. I odande su nakon ispitivanja ljudi odvoðeni prema Dravi i likvidirani.

Share this post


Link to post
Opširan iskaz o tim dogaðajima prošle je srijede, 6. srpnja, zaprimljen u Državnom odvjetništvu u Zagrebu. Iznio ga je neposredni sudionik tih dogaðaja, bivši pripadnik Branimirove osjeèke bojne, koji je muèen grižnjom savjesti i željom da se rasvijetle sva do danas nerazjašnjena ubojstva osjeèkih civila, o svemu odluèio dati iskaz.

Iako se o ubojstvima osjeèkih civila veæ dugo mnogo toga zna, iako je Feral, a kasnije i neke druge novine, o tome pisao, ovo je prvi put da se javio i svjedok, neposredni sudionik tih dogaðanja.

Njegov iskaz teško tereti Branimira Glavaša, koji je u to vrijeme, ratne 1991., obavljao dužnost sekretara Sekretarijata za narodnu obranu, a kasnije i zapovjednika obrane Osijeka. Svjedok jasno i eksplicitno tvrdi da je Glavaš ne samo znao za privoðenja, veæ da ih je i osobno nareðivao, te da se bez njegova znanja ništa nije radilo.

- Nalazio sam se, s još nekoliko stražara u neposrednoj blizini garaža u koje su dovoðeni civili. Reèeno nam je da se radi o èetnicima, opasnim i naoružanim ljudima koji su radili na rušenju suvereniteta Republike Hrvatske. Takoðer, reèeno nam je da na svaki moguæi pokušaj bijega otvorimo vatru - tvrdi svjedok tih dogaðaja, tadašnji pripadnik Branimirove osjeèke bojne.

Glavaševa naredba

Njegov iskaz pun je potankosti, a naroèito detaljno opisuje dogaðaj kada su u jednu od garaža dovedena dvojica civila, veæ spomenuti Ðorðe Petroviæ i Èedomir Vuèkoviæ.

- Ispitivali su ih cijeli dan – tvrdi oèevidac dogaðaja. - U garažu bi, s navuèenim potkapama preko glave i bejzbol palicama ulazila po dvojica pripadnika Branimirove osjeèke bojne. Èuli su se tupi udarci, a potom jauci. Nakon nekog vremena dvojica ispitivaèa bi odlazila prema Glavaševu uredu, te se ponovno vraæala u garažu. Trajalo je to cijeli dan. Jedan od Glavaševih prozora, na kojem su bile rešetke i koji je bio stalno otvoren, gledao je ravno na garaže. Pred kraj ispitivanja èuo sam kako su osobe zatoèene u garažama tjerane da piju tekuæinu iz akumulatora. Èuo sam strašne krikove.

Tog ljetnog osjeèkog dana, kad se veæ poèeo spuštati sumrak, izmuèen od boli, jedan od dvojice zatoèenih u garaži, pokušao je potražiti spas. Èuli su se tupi udarci s unutrašnje strane garaže, a potom i škripa vrata. Jedan od zatoèenih, sredovjeèni èovjek u bijeloj košulji kratkih rukava, koji ni po èemu nije slièio na “opasnog èetnika”, izašavši iz garaže, doèekan je hicima. Pucala su najmanje dvojica stražara i èovjek je ubrzo pokošen. U dvorištu današnje upravne zgrade Županije nastala je strka. Èuvši pucnjeve, druga zatoèena osoba u garaži, od straha se nije ni pomakla.

- Tada se pojavio Glavaš – prièa oèevidac dogaðaja koji je opširan iskaz o tome dao Državnom odvjetništvu u Zagrebu. – Naredio je da se druga osoba iz garaže smjesta likvidira. “Odmah likvidirati i onog drugog”, baš tako je rekao – tvrdi oèevidac. Govorilo se da je prvi ubijeni Ðorðe Petroviæ, a kraj njegovog mrtvog tijela – iako je bio nenaoružan – pojavila se puška marke thompson. Svjedok dogaðaja sjeæa se kako je lice ubijenog bilo izgrizeno kiselinom. Druga osoba koja nije pokušala bijeg iz garaže, ubrzo nakon toga je likvidirana.

Po tvrdnjama pripadnika nekadašnje Branimirove osjeèke bojne, kroz garaže u dvorištu današnje zgrade u kojoj su smještene službe Županije osjeèko-baranjske, prošlo je nekoliko desetaka ljudi. Svi oni ispitivani su na isti naèin, tvrdi oèevidac i sudionik tih dogaðaja. Neki od njih, povremeno su voðeni u zgradu nadomak garaža, u kojoj je bio Glavašev ured. Kako su na vratima garaža postojale manje rupe kroz koje se moglo gledati što zatoèeni rade, svjedok tvrdi da ih je i sam, dok je bio na straži, na takozvanom stražarskom mjestu “Kapija 1”, povremeno znao gledati, provjeravajuæi što rade.

- Sve su to bili civili koje su izvodili iz njihovih domova ili koje bi pokupili na ulici - tvrdi svjedok. - Iako su nam ih predstavljali kao ogrezle èetnike i osobe koje rade na rušenju hrvatske države, meni tako nisu izgledali. Bili su to obièni civili. Jednom prilikom doveli su i oca mog poznanika s kojim sam zajedno išao u školu. Nisam mu mogao pomoæi, jer pomagati tim ljudima u to vrijeme bilo bi više nego opasno.

- Jednom prigodom - sjeæa se pripadnik postrojbe Branimirova osjeèka bojna - iz hladnjaèe novosadskih registracija, a radilo se o vozilu marke zastava iveco, ispao je, na uglu Ulice sv. Ane i Reisnerove, jedan od zatoèenika u garaži koji je nakon ispitivanja bio odvožen prema Dravi. Èovjek je još bio poluživ, no kad su primijetili da ga nema u hladnjaèi, nastala je uzbuna. Glavaš je bio strahovito ljut i prijetio je stegovnim mjerama zbog èinjenice da je taj èovjek nestao i da je nekome mogao isprièati što mu se dogodilo. No, sutradan u svitanje, èovjek je pronaðen mrtav na obližnjem Aninom groblju, gdje se vjerojatno pokušao sakriti i gdje je, od ozljeda nastalih premlaæivanjem, izdahnuo. Nakon toga sve se stišalo i nitko nije odgovarao - tvrdi svjedok.

Share this post


Link to post
U iskazu koji je zaprimljen u Državnom odvjetništvu u Zagrebu takoðer se tvrdi da su se ispitivanja civila, koja bi završavala njihovom likvidacijom na dravskoj obali, obavljala i u jednoj privatnoj kuæi u osjeèkoj Dubrovaèkoj ulici 30. Svjedok kaže da je i osobno u nekoliko navrata bio u toj kuæi, te da mu je sa sigurnošæu poznato što se ondje dogaðalo. Takoðer tvrdi da je Glavaš bio upoznat sa svime što se ondje zbiva i da se ništa što je èinjeno nije dogaðalo bez njegova znanja.

Zatoèenici u kamionu

U svom iskazu nekadašnji pripadnik Branimirove osjeèke bojne, postrojbe koja je ime dobila po njenom osnivaèu, Branimiru Glavašu, spominje još jedan punkt na koji su bili dovoðeni i ispitivani civili. Radi se o bivšoj vojarni JNA, tzv. Crvenoj kasarni, smještenoj nadomak osjeèke Tržnice, u središtu grada. Ondje je, prema tvrdnjama svjedoka, bio smješten zatvoreni teretni kamion osjeèke tvrtke Mobilia, kojim se prevozio namještaj.

- U tom je kamionu, nakon što je vojarna osloboðena i nakon što su je preuzele naše snage, bilo zatoèeno desetak osoba. Bilo je nekoliko zarobljenih vojnika, onih koji nisu pružali nikakav otpor prilikom osvajanja vojarne, no veæina u kamionu bili su civili. Najmanje tjedan dana bili su zakljuèani u tom vozilu, ondje su i jeli i obavljali nuždu - tvrdi svjedok koji je u vojarnu više puta dolazio zbog popravka naoružanja.

- Osobno sam vidio - kaže svjedok - kada se nakon nekoliko dana zatoèeništva u “sanduku” kamiona, jedan civil nekako izvukao i sakrio pod vozilo. Stražari i vojnici su ga primijetili i poèeli vikati da izaðe ispod vozila, no on je to odbijao. Tada su ga ispod kamiona izrešetali.

Svjedok objašnjava da su dogaðaji èiji je sudionik bio na njega traumatièno djelovali i da je svih godina koje su od tada prošle, osjeæao grižnju savjesti zbog onoga što se dogodilo i u èemu je i sam sudjelovao. No, presudno je na njega utjecala èinjenica da se na ljetovanju, stjecajem okolnosti, upoznao sa suprugom jedne od žrtava koja je bila ispitivana u Dubrovaèkoj ulici u Osijeku i koja je kasnije likvidirana na obali Drave.

- S tom sam ženom desetak dana doruèkovao, ruèao i veèerao, jer smo bili u istom odmaralištu. Bila je to vrlo fina žena i ja sam se naježio saznavši da je njen suprug jedan od onih koji su prošli Dubrovaèku ulicu. Tada sam odluèio da moram izaæi s istinom i reæi sve što znam o onome što se dogaðalo i što sam neposredno vidio, ali u èemu sam i sâm sudjelovao.

Svjedok koji je prošlog tjedna svoj iskaz dao Državnom odvjetništvu napominje kako je spreman o svemu svjedoèiti i pred sudom i kako mu je, zbog istine i pravde, stalo da se rasvijetle dogaðaji vezani uz nestanke brojnih osjeèkih civila ratne 1991. i 1992. godine.

Glavni državni odvjetnik Mladen Bajiæ potvrdio je Feralu u srijedu 13. srpnja da je Državno odvjetništvo zaprimilo spomenuti iskaz.

IZMIŠLJENI ATENTAT NA GLAVAŠA

Poèetkom rujna 1991. godine Slobodni tjednik Marinka Božiæa donio je tekst naslovljen “Sprijeèen atentat na Glavaša”. U tekstu se, kao “dobrovoljac za atentat na Glavaša”, navodi Ðorðe Petroviæ iz Palaèe, kraj Osijeka. Novinar Robert Pauletiæ, koji je potpisao spomenuti èlanak, navodi kako je Petroviæ bio naoružan puškom thompson, te kako je preskoèio ogradu i poèeo se prikradati zgradi u kojoj je bio Glavašev ured. Tada ga je otkrila straža i likvidirala.

Na velikoj slici u Slobodnom tjedniku, na petoj stranici broja od 5. rujna 1991., objavljena je fotografija mrtvog “atentatora” na Glavaša. Slika i ono što u tekstu piše u potpunom su proturjeèju. Dok se u tekstu govori o “diverzantskom zloèincu”, koji je, kako tvrdi novinar, preskoèio ogradu “došavši naposljetku samo tridesetak metara od svoga neprijepornog cilja – Branimira Glavaša”, s namjerom “likvidacije Oca Slavonije”, na slici se vidi gojazni sredovjeèni muškarac, bliži šezdesetima nego pedesetima, u bijeloj košulji kratkih rukava.

Feral je u svibnju 2000., istražujuæi sluèaj navodnog atentata na Glavaša, saznao da na ST-ovoj slici nije nikakav Ðorðe Petroviæ, veæ posve druga osoba, Èedomir Vuèkoviæ, 60-godišnji umirovljenik iz Osijeka.

Novinar Robert Pauletiæ, potpisnik teksta o “atentatu” na Glavaša, u razgovoru s Feralovim novinarom tada je priznao da dogaðaju koji je tako vjerno opisao uopæe nije prisustvovao! Pauletiæ je tekst zasnivao na prièi o atentatu, koju je èuo u Glavaševom štabu, te na fotografiji “mrtvog èetnika”, koju mu je ustupio Alojz Krivograd, zvani Futy, koji je u to vrijeme radio za agenciju SIGMA. Krivograd je kasnije, 1992., nestao negdje u Bosni.

Na osnovu iskaza svjedoka, pripadnika Branimirove osjeèke bojne, sada je jasno da su tom prigodom ubijena dvojica ljudi. Èedomir Vuèkoviæ bio je onaj koji je probio vrata garaže u kojoj je bio zatoèen i koji je odmah likvidiran, a Ðorðe Petroviæ onaj koji je ostao u garaži i koji je likvidiran kasnije. Na Vuèkoviæevom licu bili su vidljivi tragovi koje je na koži ostavila kiselina iz akumulatora, pa je i sudac istražitelj, koji je došao obaviti uviðaj, bio zgrožen prizorom.

Zanimljivo je da se imena obojice, i Petroviæa i Vuèkoviæa, nalaze u monografiji “160. osjeèka brigada”, u odjeljku “Poginuli civili u Domovinskom ratu na podruèju Opæine Osijek” u kojem je navedeno nekoliko stotina ljudi. Posve je neobièno kako to da se Petroviæ u monografiji Osjeèke brigade spominje kao civil, dok je ST tvrdio da je rijeè o naoružanom i opasnom èetnièkom teroristu. Meðu civilima koji su navedeni u spomenutoj knjizi nalaze se i imena nekih koji su likvidirani nakon ispitivanja u Dubrovaèkoj ulici!

Da se o tim ubojstvima u Osijeku znalo, te posebno da se znalo kako je “atentat” na Glavaša posve izmišljen, Feralu je u sijeènju 2000. godine posvjedoèio i Petar Kljajiæ, dugogodišnji bliski Glavašev suradnik i do kraja 1999. predsjednik Županijskog suda u Osijeku. U razgovoru za Feral, Kljajiæ je tada doslovce rekao: “Tog su èovjeka (Petroviæa) pretukli i onako pretuèenog, po njegovom (Glavaševom) nareðenju, drugi je morao napraviti to djelo. Može li zdrav razum shvatiti da netko iz Èepina, nekakav Petroviæ, doðe u županijsko dvorište tražiti Glavaša da ga ubije? Policija nikada nije obradila i istražila taj sluèaj. Jezerèiæu (bivšem šefu osjeèke policije, op. a.) nije stalo da se istraži to ubojstvo, kako je Petroviæ poginuo i tko ga je ubio, jer bi se došlo do veze Glavaša i tog ubojstva. Saznat æe se tko je pretukao tog Srbina Petroviæa i po èijem je nareðenju, onako pretuèen, strijeljan.”

Share this post


Link to post
Sada, nakon iskaza neposrednog svjedoka i sudionika tog dogaðaja, jasno je kako se dogodila cijela stvar i da su tada ubijena dvojica ljudi, a ne samo Ðorðe Petroviæ. Jasno je takoðer i da je slika u ST-u, namjerno ili sluèajno, zamijenjena, te da na njoj nije Petroviæ, veæ Èedomir Vuèkoviæ.

ISPITIVANJA, NESTANCI, LIKVIDACIJE

Da su se iza svakodnevnih bombardiranja opkoljenog Osijeka i grèevitog otpora hrvatskih vojnika, u Osijeku 1991. i 1992. dogaðale i mraène stvari, koje s obranom grada nisu imale nikakve veze, poznato je veæ odavno. U Osijeku je u tom razdoblju likvidirano oko stotinu civila, mahom srpske nacionalnosti. Feral je u više navrata pisao o tim zbivanjima, a najopširniji tekst u kojem su nabrojana imena desetak osoba, s konkretnim podacima kako su i gdje ubijene, objavljen je u srpnju 2003.

Iako je tekst bio èinjenièno utemeljen s nizom provjerenih informacija, nije uèinjeno ništa da se navedeni sluèajevi istraže.

Da podsjetimo, rijeè je bila o ubojstvu uglednog onkologa Klinièke bolnice Osijek dr. Milutina Kutliæa, koji je odveden iz svoje kuæe u Mrežnièkoj ulici 7, u Osijeku, prosinca 1991. Susjedi su vidjeli kako su oko 16 sati po Kutliæa došla dvojica vojnika u maskirnim uniformama, yugom bez registracijskih oznaka, s razbijenim vjetrobranom. Kutliæ je sutradan pronaðen u Dravi, u predjelu restorana Bastion, zajedno s još jednim tijelom koje ni do danas nije identificirano. Na mjestu ubojstva, uz tragove krvi, policija je pronašla i 12 èahura kalibra 5,6 i dvije èahure kalibra 7,65 mm. Na Kutliæevom tijelu, kao i na posmrtnim ostacima druge osobe, pronaðene u Dravi istog dana, bila je vidljiva prostrijelna rana na glavi, te tragovi samoljepive smeðe trake, široke 55 mm. Žrtvama su bile vezane ruke, a trakom zalijepljena usta.

Na isti naèin ubijen je i Bogdan Poèuèa, grafièar nekadašnje osjeèke Štampe, koji je odveden iz kuæe svog brata Janka, u Wilsonovoj ulici 19. Susjedi su vidjeli kako su po njega, 29. prosinca 1991. oko 13 sati, automobilom marke škoda bez registracijskih oznaka, došle osobe u maskirnim uniformama. Njegov leš pronaðen je nekoliko dana kasnije u Dravi, s rupom od metka na glavi, vezanih ruku.

Branko Lovriæ, direktor radne zajednice osjeèkog PTT-a, odveden je iz svoje kuæe u Sisaèkoj ulici 11, 25. studenoga 1991. Svjedokinja, koja je u kuæi živjela kao podstanarka, vidjela je dva uniformirana muškarca i jednu ženu, plavušu, kako zvone na Lovriæeva vrata. Pozvali su ga na informativni razgovor, rekavši mu kako æe ga za pola sata vratiti kuæi, no od tada mu se gubi svaki trag. Na zadnje sjedalo sivog BMW metalika, bez registracijskih oznaka, s Lovriæem su sjela dvojica muškaraca, dok je žena vozila. Lovriæevi posmrtni ostaci nikada nisu pronaðeni.

Feral je u listopadu 2003. objavio dramatiènu ispovijest Radoslava Ratkoviæa, zaposlenika Klinièke bolnice Osijek, jedinog preživjelog meðu desetak osoba koje su, poput Kutliæa, Lovriæa i Poèuèe, likvidirane na istovjetan naèin, nakon ispitivanja u Dubrovaèkoj ulici u Osijeku. Deset godina kasnije, Ratkoviæ je svoj iskaz dao hrvatskoj policiji, koja je 2001. obavljala istragu o brojnim ubojstvima osjeèkih civila. Njegovo svjedoèenje snimljeno je na videovrpcu.

Ratkoviæ, koji danas živi u jednom vojvoðanskom selu, potanko je opisao što mu se sve dogaðalo i kako mu je pucano u glavu prije nego što je gurnut u Dravu, te kako je ipak isplivao i spasio se. Iako je imao vrlo jasne spoznaje tko je u njega pucao i iako je to rekao u policijskoj istrazi 2001., ništa se nije dogodilo.

Na nerazjašnjena osjeèka ubojstva iz tog vremena upozorio je i Vjencislav Bill, takoðer pripadnik Prištapske èete, kako je kasnije službeno nazvana Branimirova osjeèka bojna. Bill je u svojim saznanjima, u kojima spominje ubojstva ne samo Srba veæ i hrvatskih branitelja, spominjao i konkretna imena poput Tihomira Meðugorca, Mate Šabiæa, Mile Stanara, te Duška i Dragana Bekiæa, te navodio i na trag njihovih egzekutora, a o svemu je napisao i opširnu predstavku, koju je uputio na najviše državne adrese. Iako je o svojim saznanjima poslije i javno govorio, nikakva istraga nije bila pokrenuta.

Sada se meðutim – prvi put – pojavljuje i svjedok, neposredni sudionik dogaðaja u kojima su ubijani osjeèki civili.

Share this post


Link to post
Iz "Ferala", jos jedan prilog o karakteru danasnje ustaske tvorevine:

Feral o tome piše veæ godinama ali se èekalo da ptica odleprša iz jata da bi ga se procesuiralo. Veæ vidim kako æe se vjerojatno javiti još svjedoka pa bi se moglo desiti novo suðenje u sluèaju "Paulin dvor". Osim toga. o kakvoj ustaškoj tvorevini ti briješ?

Share this post


Link to post
Ja bih rekao o onom sta vi danas ljepse nazivate "hrvatska" ukljucujuci i okupirane dijelove RSK.

I po èemu je to ustaška tvorevina? Koliko znam, nema logora u okolici Osijeka niti u Gradskom vrtu. Na svu sreæu i Jasenovac je zatvoren. Danas stoji kao opomena.

Share this post


Link to post

Nema ih vise jer nemate koga u njih trpati, a i gazda naredio da se malo obuzdate. Ali, ima ko pamti logore na zagrebackom velesajmu, Pakracku poljanu, logor u Smiljanu, pa Kuline, Loru, Sisak...A sta cemo sa ustaskom renesansom od kune, UNS-a, Hrvatskog drzavnog sabora, "NDH kao izrazom povijesne teznje hrvatskog naroda", spomenika Franceticu, Budaku, pišanju po kostima srpskih muèenika u Veljunu, pjesmama "Jasenovac i Gradiška Stara", bojnama i zdrugovima (imena Francetica i Bobana "slavno" su nosile bojne 4. gardijske brigade) , hodocascima u Blajburg, ostavljenim grafitima na zidinama spaljenih srpskih kuca, paradama u ustaskim "odorama i znakovljem", bistama i slikama Pavelica po javnim ustanovama, misama zadusnicama za istog, sta cemo sa svim onim Mercepima, Rozicima i ostalom ustaskom koljackom bratijom sto se mirno sece tom vasom krvavom i prokletom zemljom?

Ajde Zombi mici i ovog skota, pa obrisi i ovaj moj post.

Share this post


Link to post
Nekadašnji visoki funkcioner HDZ-a, Branimir Glavaš, 1991. i 1992. naredio je likvidaciju više desetina nevinih osjeèkih civila, Srba

branimirglavas.jpg

Branimir Glavaš

Kako prenosi rijeèki Novi list, pozivajuæi se na izjavu direktnog svedoka dogaðaja koji je želeo da ostane anoniman, Glavaš je tvrdio da oni ruše hrvatsku državu. Glavaš je u vreme ratne 1991. obavljao dužnost sekretara za narodnu odbranu, a kasnije je postao prvi èovek odbrane Osijeka.

Svedok, koji je bivši pripadnik Glavaševe osjeèke brigade, potvrdio je da je Glavaš tada, ne samo znao za privoðenja i muèenja civila, nego ih je lièno i nareðivao, tako da se bez njega ništa nije radilo.

Kako javlja hrvatski portal index.hr, ekskluzivnu prièu, sastavljenu na osnovu iskaza datog Državnom odvjetništvu, koju je dao bivši pripadnik tzv. Branimirove osjeèke bojne, BOB, objavio je hrvatski nedeljnik Feral Tribjun.

Index.hr piše da ubistva civila u Osijeku nisu nepoznanica, ali da su ona do danas ostala nerazjašnjena. Iskaz svedoka, meðutim, trebalo sada da ih razjasni, s obzirom na to da je on, u detalje, isprièao u èemu je i on sam sudelovao i kakvu je ulogu nekadašnji visoki funkcioner Hrvatske demokratske zajednice Branimir Glavaš imao u tome.

"Nalazio sam se, s još nekoliko stražara u neposrednoj blizini garaža u koje su dovoðeni civili. Reèeno nam je da se radi o èetnicima, opasnim i naoružanim ljudima koji su radili na rušenju suvereniteta RH. Takoðe nam je reèeno da na svaki pokušaj bega otvorimo vatru", tvrdi svedok dogaðaja. On je opisao i kako je ispitivanje sprovoðeno, objasnivši da su ispitivaèi u garažu ulazili s navuèenim kapama preko glave i bejzbol palicama, nakon èega su se èuli tupi udarci. Ulazili su u parovima, a nakon svakog izlaska odlazili su prema kancelariji Glavaša, iz koje bi opet bili upuæivani prema garažama.

"Nakon ispitivanja u garažama, u dvorištu zgrade sadašnje osjeèke Županije, premlaæeni i polumrtvi zatvorenici su ukrcavani u hladnjaèu novosadskih registarskih tablica i odvoženi prema Dravi. Jednom prilikom je iz hladnjaèe ispao polumrtav èovek, što je izazvalo Glavašev bes", tvrdi svedok i dodaje da se Glavaš smirio tek sledeæeg dana kada je èuo da je taj civil pronaðen mrtav na osjeèkom Aninom groblju.

Inaèe, Gèlavaš važi za "odmetnika" iz HDZ-a, jer se sukobio sa sadašnjim predsednikom stranke Ivom Sanaderom.

Share this post


Link to post

kirice,

Nekome je to samo"incident" a mnogima je zivot.

Ne zaboravi da su mnogi ljudi tamo rodjeni, sa njima smo zivjeli dobre godine zivota, mnogo ljudi se vratilo i ima namjeru da se vraca, i treba da se vraca jer to je njihovo, a ne Ante Pavelica.

Mnogo ljudi zivi u Hrvatskoj, na zalost zaludjeni su mas medijima, zastraseni likovima poput ovoga gore navedenog... Da sam zlurada, zeljela bih takvom liku vlast do kraja zivota.

Ali istina je, da ako ko hoce suzivot, onda mora i da komunicira.

Pogotovo neko ko se vraca dolje.

Share this post


Link to post
Jedan od preživelih svedoka zloèina u Osjeku optužuje Branimira Glavaša i njegovu grupu za te zloèine.

Državno tužilaštvo Hrvatske istražuje ubisvo srpskih civila u Osijeku tokom 1991. i 1992. godine, za koje bi mogao biti odgovoran Branimir Glavaš tadašnji šef gradskog sekratarijata za odbranu, a sada poslanik u Saboru. Svedoci tih dogaðaja poèeli su javno da iznose dokaze koji povezuju Glavaša sa ubistvom civila.

Jedan od preživelih svedoka jeste Radoslav Ratkoviæ, koji sada živi u Vojvodini. Ratkoviæ kaže da su ga iz kuæe odvela tri uniformisana èoveka sa obrazloženjem da mora iæi na informativni razgovor. Pretukli su ga i odveli na obalu Drave.

"Tuèen sam od njih petorice, pa sam završio na obali Drave, gde su me, praktièno, streljali, no neuspjelo i vezanog su me bacili u vodu. Posle toga sam uspio nekako da se izvuèem. Kada sam se spasao, primetio sam da dolazi vozilo na to mesto gde sam ja, sakrio sam se u veliku betonsku saksiju i odande sam vidio da nisu došli proveriti da li sam ja nastradao, nego su doveli nakon teških batina èoveka kojeg sam prepoznao. Lièno sam vidio pred mojim oèima kada je ubijen doktor Kutliæ koji je radio u bolnici u kojoj sam i ja radio. Dovukli su ga do stepenica koje vode do vode i s leða mu je pucano u potiljak i baèen je u vodu", prièa Ratkoviæ.

Veritas: 185 nestalih, uglavnom Srba

Prema podacima Dokumetacionog centra Veritas, tokom 1991. i 1992. godine na podruèju opštine Osjek ubijeno je ili se vodi kao nestalo 185 osoba, uglavnom sprske nacionalnosti. "Imamo desetine i desetine izjava oèevidaca koji su eto imali sreæu da prežive bliske susrete sa Glavašem i njegovom jedinicom. Upravo iz tih izjava proizilazi da je on komandovao, nareðivao i odobravao likvidacije", kaže Savo Štrbac.

Ratkoviæ je za B92 potvrdio da je izjavu o ovim dogaðajima dao hrvatskoj policiji 2001. godine: "Uglavnom ti ljudi su mi obeæavali da æe poèinioci bit pohvatani i kažnjeni. Na koncu konca sve je to skupa zamrlo i niko se više nije ni javio, tako da èemu sada opet dizanje prašine. Ne znam da li jedna takva, moram ga tako nazvati, gnjida ili vaška zaslužna da se tako sada prièa. Normalan èovjek ne bi to èinio što je èinio".

Prièa o zloèinima u Osjeku aktuelizovana je nakon što je splitski nedeljnik "Feral tribjun" objavio svedoèenje pripadnika Glavaševe Osjeèke bojne, liène jedinice Branimira Glavaša, koji je potvrdio da je zloèine nareðivao Glavaš koji to demantuje i kaže da su optužbe iznete na njegov raèun pokušaj kompromitacije njegovih bivših stranaèkih kolega.

Share this post


Link to post

Kako je to divno...Prvo drzava pocini GENOCID , pa onda formira institucije drzave....e onda pohapci one GENOCIDNE ... postane ULTRA DEMOKRACKA...sve se osudi i presudi....i na kraju NISTA SE NE GUBI VEC SE DOBIJA DRZAVA

Hapsili ga ili ne , mislim samo da je iskoristen za stvaranje NEOVISNE NDH...........Kriva je DRZAVA a ne pojedinac ....

A on nek trune ....

Share this post


Link to post
Jedan od preživelih svedoka jeste Radoslav Ratkoviæ, koji sada živi u Vojvodini. Ratkoviæ kaže da su ga iz kuæe odvela tri uniformisana èoveka sa obrazloženjem da mora iæi na informativni razgovor. Pretukli su ga i odveli na obalu Drave.

"Tuèen sam od njih petorice, pa sam završio na obali Drave, gde su me, praktièno, streljali, no neuspjelo i vezanog su me bacili u vodu. Posle toga sam uspio nekako da se izvuèem. Kada sam se spasao, primetio sam da dolazi vozilo na to mesto gde sam ja, sakrio sam se u veliku betonsku saksiju i odande sam vidio da nisu došli proveriti da li sam ja nastradao, nego su doveli nakon teških batina èoveka kojeg sam prepoznao. Lièno sam vidio pred mojim oèima kada je ubijen doktor Kutliæ koji je radio u bolnici u kojoj sam i ja radio. Dovukli su ga do stepenica koje vode do vode i s leða mu je pucano u potiljak i baèen je u vodu", prièa Ratkoviæ.

Veritas: 185 nestalih, uglavnom Srba

Prema podacima Dokumetacionog centra Veritas, tokom 1991. i 1992. godine na podruèju opštine Osjek ubijeno je ili se vodi kao nestalo 185 osoba, uglavnom sprske nacionalnosti. "Imamo desetine i desetine izjava oèevidaca koji su eto imali sreæu da prežive bliske susrete sa Glavašem i njegovom jedinicom. Upravo iz tih izjava proizilazi da je on komandovao, nareðivao i odobravao likvidacije", kaže Savo Štrbac.

Ratkoviæ je potvrdio da je izjavu o ovim dogaðajima dao hrvatskoj policiji 2001. godine: "Uglavnom ti ljudi su mi obeæavali da æe poèinioci bit pohvatani i kažnjeni. Na koncu konca sve je to skupa zamrlo i niko se više nije ni javio, tako da èemu sada opet dizanje prašine. Ne znam da li jedna takva, moram ga tako nazvati, gnjida ili vaška zaslužna da se tako sada prièa. Normalan èovjek ne bi to èinio što je èinio".

Share this post


Link to post

glededao sam jucer nedeljom u 2 i bilo je glasanje. Da li veruju da je glavas pocinio te zlocine? (tako neko pitanje). i vise od 50% je odgovorilo da nije odgovoran za zlocine. Bila je doista zanimljiva emisija.

Share this post


Link to post
i vise od 50% je odgovorilo da nije odgovoran za zlocine.

Pa u jednu ruku su i u pravu. Za 50% Glavaš je odgovoran, a preostalih 50% odgovoran je Šeks. :wink:

Share this post


Link to post
"Ubijali smo Srbe u Osijeku"

26. jul 2005. | 17:36 -> 21:25 | Izvor: B92

Zagreb, Osijek -- Krunoslav Fehir (30) posvedoèio je da su krajem 1991. i poèetkom 1992. u Osijeku vršeni organizovani zloèini nad srpskim civilima.

Fehir navodi da su ubistva izvršavali pripadnici tzv. Branimirove osijeèke bojne, jer im je reèeno da se radi o èetnicima i teroristima, a ne civilima. U svom iskazu hrvatskoj televiziji Krunoslav Fehir teško optužuje. "Naravno, radi se o Branimiru Glavašu, on je mene sa 16 godina doveo u situaciju da sam morao likvidirati civile iskljuèivo srpske nacionalnosti".

Fehir opisuje i svoju ulogu u muèenju Èedomira Vuèkoviæa i Ðorða Petroviæa: "Tukli smo ih jedno do devet sati naveèer, izmeðu 21.00 i 21.30 smo ušli u sam prostor, ja i takoðer jedan pripadnik Branimirove osijeèke bojne i iz akumulatora koji je bio u garaži, sipali smo tu tekuæinu u nekakvu posudu i Èedomira Vuèkoviæa natjerali da ju pije".

Fehir objašnjava i da je nakon muèenja, Èedomir Vuèkoviæ pokušavao da pobegne iz garaže gde je muèen, a koja se nalazi u centru Osijeka: "Tada su uslijedili hici prema istome, mislim da su ga pogodila èetiri ili pet metaka. Naravno, ja sam ga ubio. Tada je pao izmeðu zgrade prekršajnog suda i zgrade sekretarijata za narodnu obranu u kojem je bio Branimir smješten, udaljenost je bila pet do sedam metara. Drugi zarobljeni je takoðer likvidiran i odvežen je do rijeke Drave, tamo je likvidiran, sa metkom u potiljak". Na pitanje da li ga je on likvidirao svojevoljno ili je postojalo nareðenje, Fehir je kazao: "Glavaš je u tom trenutku nakon pucnjave došao do mene i pitao me je: a gdje je drugi. Ja sam rekao: unutra je. Onda mi je rekao: a što èekaš, mogao si i njega likvidirati dok još nema nikoga".

Po Fehirovim procenama, nekoliko desetaka civila je na ovakav naèin ubijeno.

Fehir tvrdi da ga na davanje iskaza nisu nagovorili ni premijer ni predsednik Sabora veæ vlastita savest i navodi da se ti zloèini ne mogu i ne smeju zaboraviti.

Prozvani Branimir Glavaš ponovo je odbacio sve optužbe. On je rekao da je Fehiru mesto na optuženièkoj klupi pošto je priznao da je ubijao srpske civile: "Mjesto na optuženièkoj klupi je i onima koji su izdavali zapovijedi za izdavanje takvih zloèina. Niti sam èinio zloèine, niti sam izdavao zapovijedi za èinjenje zloèina i meni je osobno u interesu, jer veæ èetrnaest petnaest godina nosim hipoteku zloèina, dakle nosim tuðe grijehe na svojim leðima i to stoièki trpim. :eek Sada to više ne želim, želim da se to rašèisti, da se svi sluèajevi istraže i da se procesuiraju. Svaki zloèin ima svoje ime i prezime".

Novi šef osijeèke policije Vladimir Faber potvrdio je da se istrazi o zloèinima u tom gradu javljaju novi svedoci. Potvrde li se optužbe zaštiæenog svedoka Branimira Glavaša neæe štititi poslanièki imunitet. U javnosti se postavlja pitanje da li novi šef osijeèke policije ima odrešene ruke: "Odogovorno tvrdim da æemo iæi do kraja, odnosno da æemo napravit sve što je u našoj objektivnoj moguænosti da rasvijetlimo dogaðaje iz 1991. godine".

Osijeèka policija je saopštila da postoji još 27 nerešenih ubistava iz 1991. i 92. godine, a tužilaštvo je potvrdilo postojanje dokumenata o 10 ubistava iz tog perioda koja su poèenjana na isti naèin. Žrtve su muèene, vezane trakom i odvedene na Dravu, da bi potom bile streljane i baèene u reku.

Istraga dogaðaja u Osijeku

Poseban tim Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske istražuje ubistva srpskih civila u Osijeku 1991. i 1992.

Poseban kriminalistièki tim èini pet posebnih kriminalistièkih struènjaka koji treba da pomognu osjeèkoj policiji u istrazi i otkrivanju moguæih naredbodavaca i poèinilaca tih ubistava.

Državni tužilac Mladen Bajiæ tvrdi da se kriminalistièka obrada neæe zaustaviti na ubistvima o kojima je govorio zaštiæeni svedok i da æe obuhvatiti i 30 nerazjašnjenih ubistava u Osijeku krajem 1991. i poèetkom 1992. "Delu tih ubistava prisustvovao je relativno veæi broj ljudi. Mi èak i sada znamo imena tih ljudi, koji su bili oèevici tih dogaðaja, i insistiramo na tome da sa svim tim ljudima budu obavljeni razgovori", kaže on.

Bajiæ tvrdi i da obrada "sluèaja Osijek" nije usporena, niti prepuštena zaboravu, veæ da je reè o nastavku do sada obavljenog posla. "Nema govora o uticaju politike, ni u tom niti u bilo kom drugom predmetu, budite sigurni u to. Idemo na rašèišæavanje predmeta do kraja, bili to neposredni poèinioci ili oni koji u tome imaju nekakvu komandnu odgovornost. Naravno, ishod zavisi od toga kakve æe èinjenice biti utvrðene", kaže on.

"Kad ne znaš šta æeš, formiraj tim"

Podatke o dešavanjima u Osijeku, odnosno spiskove poginulih i nestalih Srba, javnosti je veæ pokazivao Dokumentacioni centar Veritas. Direktor tog centra Savo Štrbac kaže da oèekuje direktan ili indirektan poziv organa Hrvatske za dostavljanje tih dokumenata.

"Indirektno je stigao zahtev od beogradskog Odeljenja za ratne zloèine i mi smo upravo u pripremi tog materijala. Pošto su tužilaštva za ratne zloèine iz SCG i Hrvatske u svakodnevnoj vezi, onda æe ti materijali biti na raspolaganju", kaže on.

Štrbac smatra, meðutim, da je pitanje svih pitanja ima li poseban tim volju i želju da sprovede istragu do kraja. "Ja se i pitam, pošto postoje državne institucije, organi, policija, tužilaštvo, sudovi, šta æe sad i posebni timovi pored toga? Èini mi se da se to opet malo razvodnjava jer kad ne znate šta æete, formirajte komisiju ili tim. Èini mi se da je u tom sluèaju upravo ta igra", kaže Štrbac.

Kako je javila hrvatska državna televizija, osim posebnog policijskog tima, u Osijek su upuæeni operativci kontraobaveštajne agencije.

Share this post


Link to post

Ovde se nigde ne pominje odgovornost politickog vrha.

Zlocini Srba su delo Milosevica, SANU, SPC, Ilije Garasanina.... a zlocini nad Srbima su verovatno "izolovani incidenti".

Ko podovim uslovima veruje u mir, izgleda da je apsolutno lud.

Aswad

Share this post


Link to post

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
Sign in to follow this