Sign in to follow this  
Bepo

(Multi)kultura

Recommended Posts

Glas Istre, 07.01.2009...

PRAVOSLAVNI VJERNICI U ISTRI PROSLAVILI BADNJAK

Paroh Petković: Godina ljubavi i zadovoljstva

PULA -

Crkva sv. Nikole u Puli bila je sinoć pretijesna za sve pravoslavne vjernike koji su se okupili na proslavi Badnjaka. Svečanost kojom se dočekuje dan Isusovog rođenja po julijanskom kalendaru predvodio je jerej Goran Petković, pulsko-perojski paroh. Pročitao je poslanicu Njegove Svetosti patrijarha Pavla i osvrnuo se na proteklu godinu kad je obnovljena crkva sv. Nikole, kao i crkva sv. Spiridona u Peroju. Ljudima je poželio da im iduća godina ne bude puna muka i teškoća, već da za svakog čovjeka bude godina ljubavi i zadovoljstva.

- Pripremamo dušu i tijelo za dan kada će Hristos doći. Badnje veče je ono čemu smo se u prošlosti nadali, u što vjerujemo, objasnio je Petković smisao svečanosti.

Nakon Pule, služba je održana i u perojskoj crkvi sv. Spiridona.

Župan čestitao pravoslavni Božić

U ime Istarske županije i svoje osobno čestitam pravoslavni Božić, s iskrenim željama da nas taj vjerski blagdan zbliži i pomogne da zajedno gradimo i njegujemo međusobno povjerenje i slogu, piše u čestitki župana Ivana Jakovčića upućenoj perojsko-pulskom parohu Goranu Petkoviću u povodu Božića koji se po julijanskom kalendaru slavi danas. Jakovčić je zamolio paroha Petkovića da svim vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti u Istarskoj županiji prenese njegove čestitke. »Iznad svega želim da Božić svim vjernicima donese mir, ljubav, razumijevanje i međusobnu toleranciju, a pravoslavnim vjernicima mudrost da u zajedništvu očuvaju vjerski i nacionalni identitet«, zaključio je Jakovčić.

Share this post


Link to post
TRADICIONALNI DOMJENAK U POVODU PRAVOSLAVNOG BOŽIĆA

Kajinu, Hedlu i Zatezalu nagrade Srpskog narodnog vijeća

ZAGREB -

Tradicionalni domjenak Srpskog narodnog vijeća u povodu Božića koji pravoslavci slave po julijanskom kalendaru ponovno je u Novinarskom domu u Zagrebu okupio veliki broj uzvanika i čestitara, među kojima su bili i izaslanik predsjednika Republike Siniša Tatalović, potpredsjednici Vlade Jadranka Kosor i Slobodan Uzelac te gradonačelnik Zagreba Milan Bandić. U nimalo blagdanskom govoru predsjednik vijeća Milorad Pupovac upozorio je da sve građane Hrvatske čeka krizna godina i da je posebna odgovornost na vladajućim političarima, koji trebaju »osigurati bolju i učinkovitiju politiku te ljude koji će je bolje i učinkovitije provoditi«.

Srpsko narodno vijeće je i ove godine dodijelilo plakete: Drago Hedl dobitnik je plakete za promicanje ljudskih prava i multietničnosti, Đuro Zatezalo za održavanje tradicijskih vrijednosti srpske zajednice, a Damir Kajin za promicanje antifašističkih vrijednosti. Kajin će nagradu primiti naknadno jer je na skijanju, a zbog bolesti je izostao i predsjednik Sabora Luka Bebić.

N. BO.

Share this post


Link to post

Glas Istre....

SVEČANI DOČEK NOVE GODINE PO JULIJANSKOM KALENDARU

Rašula: 2010. dočekat ćemo u Areni

Za dobru atmosferu i zabavni program koji je započeo prije 21 sat i potrajao do kasnih noćnih sati bio je zadužen orkestar Novice Negovanovića, prve harmonike bivše Jugoslavije, te pjevačica iz Čačka, a poslužena je i večera te je bila organizirana bogata tombola s više od 300 zgoditaka

PULA -

Novu godinu po julijanskom kalendaru preksinoć su u prepunoj dvorani hotela Pula dočekali pravoslavni vjernici i njihovi gosti. Predsjednik Zajednice Srba u Istri Miomir Jeremić istaknuo je da već 14 godina tradicionalno organiziraju doček pravoslavne Nove godine, a proslavi su se pridružili i predstavnici srpske nacionalne manjine iz Umaga, Labina, Raše, Buja i drugih gradova.

Predstavnik Koordinacije srpske nacionalne manjine za Istarsku županiju i predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Pule Milan Rašula kazao je da tradicionalni doček pravoslavne Nove godine uz srpsku, obilježavaju i predstavnici crnogorske te makedonske nacionalne manjine te je zahvalio pokroviteljima dočeka, Istarskoj županiji i Gradu Puli.

- Boris je obećao da ćemo 2010. čekati u Areni, rekao je Rašula predstavljajući gradonačelnika Miletića, na što je on odgovorio da bi se sljedeće godine doček mogao organizirati u većem prostoru, primjerice u Histriji.

- Zajedno možemo sagraditi bolju Pulu da ponosno možemo reći da smo iz Pule, rekao je Miletić, koji je uz župana Ivana Jakovčića, izazvao prave ovacije okupljenih.

- Istra je mala, ali velika regija zbog ovdašnjih ljudi koji su omogućili da ona bude velika ovdje i u svijetu. Svi smo odnekud došli, moji su preci došli iz Crne Gore, a majka iz Austrije. Takva Istra nam treba jer tolerancija je snaga, a nasilje je nemoć. U 18 godina, koliko sam u politici, a to nije malo, postigli smo da Istra bude velika-mala regija u kojoj čovjek znači sve bez obzira na nacionalnost i jezik. Uvjeren sam da Istru možemo sagraditi na najbolji način i hvala vam na podršci, rekao je Jakovčić.

Svečanost su posjetili i dožupan Sergio Bernich, pročelnik Kabineta župana Miodrag Čerina, pročelnik pulskog Upravnog odjela za lokalnu samoupravu Vinko Knez, članica saborskog odbora za ljudska prava Mirjana Galo te paroh pravoslavne crkve Peroj-Pula Goran Petković. Vladu je predstavljao državni tajnik Stanko Janjić, dok su predstavnici Republike Srbije bili načelnik općine Voždovac u Srbiji Milan Bojanić te konzulica u Rijeci Mira Jekić, koja je čestitala Novu godinu u ime veleposlanstva Republike Srbije u Zagrebu te istaknula da je prije mjesec dana srpska zajednica, zahvaljujući razumijevanju lokalnih i županijskih vlasti, dobila prostor za svoje aktivnosti u starom dijelu Pule. Naime, prostor u Maksimijanovoj 10 Vijeću srpske nacionalne manjine dodijelio je Grad te je službeno otvoren 6. prosinca. Taj prostor će koristiti gradskog i županijskog vijeća te predstavnici Zajednice. U uredu svoje prostorije ima i paroh koji obavlja poslove krštenja, vjenčanja i sprovoda, a pripadnici srpske nacionalne manjine tamo mogu dobiti i pravnu pomoć.

Za dobru atmosferu i zabavni program koji je započeo prije 21 sat i potrajao do kasnih noćnih sati bio je zadužen orkestar Novice Negovanovića, nekadašnje »prve harmonike bivše Jugoslavije« te pjevačica iz Čačka, a poslužena je i večera te je bila organizirana bogata tombola s više od 300 zgoditaka. Sljedeća svečanost koju organizira srpska nacionalna zajednica bit će blagdan svetog Save 27. siječnja koji će se obilježiti u medulinskom Imperijalu te će tim povodom biti svečano potpisan sporazum o Koordinaciji srpske nacionalne manjine u Istri.

Petra LUKEŽ

Članovi »Koče Racina« dočekali Novu

Doček Nove godine po Julijanskom kalendaru organiziran je i u prostorijama Makedonskog kulturnog društva Istarske županije »Kočo Racin« u Rojcu. Tradicionalna proslava, koje se njeguje od 1996. godine i osnutka ovog društva, okupila je 50-ak članova koji su se uz makedonske gastronomske specijalitete i tradicionalnu glazbu zabavljali do jutarnjih sati. Samu Novu godinu članovi makedonskog društva dočekali su uz tradicionalni makedonski ples.

- Nadamo se da će nova godina biti bolja od protekle bez obzira na najavljenu pesimističnu situaciju u okruženju. Mi smo optimističan narod i uvijek vjerujemo u bolje sutra, a isto želimo svima u novoj godini, kratko je rekao Zoran Petrovski, predsjednik makedonskog društva, u novogodišnjoj čestitci.

Share this post


Link to post

Glas Istre....

Proslava Svetog Save

MEDULIN -

Sporazum o koordinaciji institucija i zajednica srpske nacionalne manjine koje djeluju u Istri potpisali su preksinoć u Medulinu predstavnici vijeća srpske nacionalne manjine Istarske županije i Grada Pule, srpske zajednice Istra-Pula, umaške podružnice srpskog kulturnog društva Prosvjeta te predstavnici manjine u vijećima Vodnjana i Buja.

Pripadnici srpske manjine istom prigodom obilježili su 27. siječnja, dan kad je 1174. rođen Sveti Sava. O značajnom svećeniku-prosvjetitelju koji se uspio izboriti za samostalnost Srpske pravoslavne crkve govorio je Miomir Jeremić, predsjednik Zajednice Srba Istre.

Proslavi su prisustvovali i predstavnici Županije, gradova Pule i Labina, općine Raša, Samostalne demokratske srpske stranke i Srpskog narodnog vijeća.

T. G.

Share this post


Link to post

Regional express, 29.09.2009....

Osnivanje SDSS-a Pula

IZBORNA SKUPŠTINA U SUBOTU, MIRJANA GALO PREDLOŽENA ZA PREDSJEDNICU

Danas je, u prostorijama Zajednice Talijana u Puli, održana konferencija za novinare na kojoj je inicijativni odbor za osnivanje gradske podružnice SDSS-a najavio izbornu skupštinu i konačno osnivanje pulske podružnice SDSS-a. Na početku konferencije za novinare, ispred inicijativnog odbora,

Share this post


Link to post

Glas Istre.....

IZASLANSTVO ISTARSKE ŽUPANIJE OVAJ VIKEND POSJETIT ĆE U BEOGRADU LEGENDARNU GLUMICU ROĐENU U BANJOLAMA

Istra nosi pozdrave velikoj Mariji Crnobori

Uz tridesetak predstavnika kulturnih i političkih institucija te gradova i općina iz Istre, na svečanost u čast Mariji Crnobori u Jugoslavensko dramsko pozorište dolaze i mr. Željko Kuprešak, hrvatski veleposlanik u Beogradu, Nebojša Bradić, ministar kulture Srbije, te kazališna elita Beograda, glumci, kazališni djelatnici, njeni prijatelji…

PULA -

Veliku kazališnu i filmsku glumicu Mariju Crnobori, rođenu u Banjolama 1918. godine, koja živi u Beogradu, idući će vikend posjetiti izaslanstvo Istarske županije. U čast Mariji Crnobori u petak, 6. veljače, u beogradskom Jugoslavenskom dramskom pozorištu, u čijem je ansamblu bila četiri desetljeća, bit će priređena svečanost obojana Istrom.

Pozdrave iz rodnog kraja velikoj će glumici prenijeti 30-ak predstavnika kulturnih i političkih institucija iz Istre te predstavnici nekoliko istarskih gradova i općina - Pule, Žminja, Marčane i Medulina, a prema najavi, uz mr. Željka Kuprešaka, hrvatskog veleposlanika u Beogradu, i Nebojšu Bradića, ministra kulture Srbije, na svečanosti će biti i kazališna elita Beograda.

Na susret s Marijom Crnobori dolaze i glumci, kazališni djelatnici, njeni prijatelji, između ostalih ravnatelji i intendanti beogradskog Jugoslavenskog dramskog pozorišta, Ateljea 212 i Narodnog pozorišta. U središtu svečanosti bit će razgovor s glumicom koji će moderirati teatrologinja Jelena Lužina, a u prigodnom programu nastupit će Bruno Krajcar i KUD Rakalj. Iz Županije najavljuju da će 90-godišnjoj legendarnoj glumici uputiti poziv da posjeti Istru.

- Inicijativu za posjet Mariji Crnobori pokrenuo je gospodin Ratko Jeromela, načelnik Općine Žminj, i Čakavski sabor, koji su Mariji Crnobori dodijelili posebno priznanje te će joj ga ovom prigodom i uručiti. Naravno, njihovu je inicijativu Županija objeručke prihvatila. Želja nam je jednoj od naših najvećih, zasigurno i najvećoj glumici iz Istre, iskazati čast i pokazati naše veliko istarsko srce te joj poručiti da je značajan dio naše istarske kulture, veli Vladimir Torbica, v.d. pročelnika županijskog Upravnog odjela za kulturu.

Bojana ĆUSTIĆ JURAGA

Snažna osobnost

Kazališna karijera Marije Crnobori bila je iznimno plodonosna. Od 1942. do 1946. bila je članica Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb, zatim riječkog Narodnog kazališta od 1946. do 1947. Od 1948. članica je Jugoslavenskog dramskog pozorišta i Ateljea 212 od osnivanja, a nastupala je na Dubrovačkim ljetnim igrama te na Splitskom ljetu. Kao kazališna glumica gostovala je u Sovjetskom Savezu, Čehoslovačkoj, Poljskoj, Mađarskoj, Austriji, Bugarskoj, Grčkoj…

Autorica je knjige »Svijet glume« (1991.), a objavila je i više tekstova o radu na stvaranju uloga. Među njezinim filmskim ulogama izdvaja se interpretacija Marie Curie u filmu »Radium« iz 1943. godine, zatim je tu uloga u filmu »Priče o fabrici« (1950.) te u filmovima »Nevjera«, »Mrtvi grad«, »Veziljni snovi« i drugima. Marija Crnobori je glumila najpoznatije ženske likove u povijesti kazališta, od Antigone, Ifigenije, Medeje, pa sve do Lady Macbeth i Ofelije, i to punih 45 godina.

Njen je talent još prije Drugog svjetskog rata uočio Bojan Stupica, a ona je snažnom osobnošću i ekspresivnim talentom odmah stekla naklonost kazališne publike.

Share this post


Link to post

Evo nam Spajićke.....

Glas Istre....

PJEVAČICA SVETLANA SPAJIĆ UOČI SUBOTNJEG NASTUPA NA ROVINJSKOM FESTIVALU GANDUSIANA

Istarski tradicionalni zvuk jedan je od najosobnijih i najzačudnijih u svijetu

Pjesme koje biram idu direktno u suštinu, bez anestezije kojoj se moderan čovjek podvrgava jer se boji sjećanja na smrt, a samim tim i života. Rekla bih da je moj repertoar vrlo osoban, tu nema puno hit melodija, ima epskog i lirskog, tragičnih junaka, snažnih emocija, puno strasti, ali i neobičnih naravoučenja

Svetlana Spajić je pjevačica koja već gotovo osamnaest godina proučava staro i izvorno pjevanje te pritom usvaja različite pjevačke i izražajne idiome specifičnog srpskog i balkanskog netemperiranog a capella pjevanja. Ove subote, s početkom u 20 sati, ova renomirana pjevačica predstavit će se u rovinjskom kazalištu A. Gandusia, u sklopu festivala Gandusiana, a zanimljivo je da će se iste večeri održati čak dva koncerta - osim Svetlane Spajić, nastupa i grupa Kries.

Inače, Svetlanu Spajić glazbena suradnja veže s izvođačima kao što su Yanka Rupkina, Domna Samiou, Hronis Aidonidis, Ksanthipi Karathanassi, Stella Chiweshe, Fatbarda Brahimi, Ihsan Ozgen, Boban Marković, Boris Kovač te konceptualnom umjetnicom Marinom Abramović. U njenom glazbenom opusu nalaze se dva albuma: »Živa voda« i »Žegar živi«, a potonji je produkt dugogodišnjeg istraživanja tradicionalnog pjevanja u hrvatskom selu Žegar u kojemu se nalazi srpska manjina

- Proučavate već 18 godina glazbu s ovih prostora. Tko ili što Vas je potaknuo na to?

- Bavim se tradicionalnim pjevanjem i mogućnostima osobnog umjetničkog izraza kroz tradicionalne forme. U svom pristupu naglašavam autonomnost tradicionalne kulture koja je vjekovima i milenijima postojala kao zaseban svijet i sistem, s vlastitom etikom, estetikom, značenjem. Tome pokušavam što je moguće više približiti se. Od djetinjstva me privlačio ovakav zvuk, pamtim to kao neodoljivu senzaciju. Kao kad stare žene zapjevaju u TV studiju na dugi žetelački glas, i momentalno promijene energiju i atmosferu prostora do te mjere da kod gostiju u emisiji ta otvorenost i iskrenost izazove čak neprijatnost jer ne znaju što se zapravo događa. Nedugo po dolasku na studij u Beograd postala sam član Paganki, jedine urbane grupe koja se osamdesetih bavila starim seoskim pjevanjem. To sam priželjkivala još kao tinejdžerka…tako je sve krenulo.

- Ima li etno glazba potencijal i za komercijalno tržište?

- Već je pokazala da ima, pogotovo od polovine devedesetih. To je sada bitna grana muzičkog biznisa u svijetu; etno scena danas ima svoje žanrove, podžanrove, svoj mainstream, avangardu pa čak i komercijalni visokotiražni dio.

Pjesmom do dubljih slojeva uma

- Neki Vas prezentiraju kao osobu koja i svojom umjetničkom pojavom pokušava uspostaviti kontakt s vječnim temama zapadne civilizacije, točnije: erosom i thanatosom. Možete li bolje objasniti o čemu je točno riječ?

- Tradicionalne pjesme i jesu pjesme života i smrti, to je ono što je pratilo čovjeka od uspavanke u kolijevci, preko svatovskih pocikivanja do naricanja i bugarenja nad humkom. Sve je tu često eksplicitno i vrlo ekspresivno, ali samo na prvi pogled jednostavno. Zapravo, imate na jedan asketski način sublimirano ogromno iskustvo i znanje od prapočetaka. Pjesme koje biram idu direktno u suštinu, bez anestezije kojoj se moderan čovjek podvrgava, jer se boji sjećanja na smrt, a samim tim i života. Rekla bih da je moj repertoar vrlo osoban, tu nema puno hit-melodija, ima epskog i lirskog, tragičnih junaka, snažnih emocija, puno strasti, ali i neobičnih naravoučenja.

- Smatrate li možda da glazbu »naših starih« samo treba preodjenuti u novo ruho, u novu interpretaciju koja će pospješiti popularizaciju takvog tipa glazbe?

- Vrlo su rijetki istinski i vrhunski majstori koji to mogu, poput istarskog Darija Marušića. No, kod Darija se ni ne radi o preodijevanju već o dubokom poznavanju i životnoj posvećenosti i predanosti tradiciji udruženoj s osobnim i profinjenim umjetničkim i ljudskim senzibilitetom. Kada bi bilo više takvih umjetnika, ne bi bilo zime za tradicionalni zvuk i mogli biste nesmetano ići u kojem god pravcu želite, a da ste i dalje u tradicionalnom kodu. Nažalost, ta preodijevanja su često tako površna, neznalačka i banalna, da bi se ti »naši stari« čudom čudili što je to i što nam bi. Možete vi tradiciju preodijevati u što hoćete, ili koristiti kao masku, ali gdje je maska tu nema ličnosti. Nisam za popularizaciju krivih srastanja.

- Jesu li mladi zainteresirani za etno izričaj?

- Jesu, no ovo vaše pitanje je u direktnoj sprezi s prethodnim. Što će i gdje će tražiti. To je polje za uporne i posvećene tragače, i savjetujem mladima da se vode svojom čistoćom i intuicijom mnogo više nego za onim što nam se servira kao tradicionalno, a u stvari nije. Ne treba izgubiti iz vida da je tradicionalna kultura vrlo prijemčivo polje za razne manipulacije. Dakle, kako od etno izričaja ili trenutnog pomodarstva stići do istinske žive tradicije.

Zvukovi etna bitne stvari ističu bez lažne patetike

- Kakva priča, lajt motiv najčešće prolazi kroz etno glazbu? Istarski kanat često priča o svakodnevnim stvarima, razlikuje li se, osim po izričaju, od ostale etno glazbe?

- Istarski tradicionalni zvuk jedan je od najosobnijih i najzačudnijih u svijetu. Ta slojevitost i dubina plijeni, a svakodnevne teme su zapravo centralne i glavne teme, i to svake tradicije. Život nam se i sastoji od svakodnevica, zar ne? A tradicionalni zvuk je zvuk dobrog ukusa, tu vam se suštinske i životno bitne stvari predoče kroz naizgled male teme, bez pretencioznosti i patetike.

- U Vašoj biografiji stoji da surađujete i s glazbenicima iz Europe kao što je suradnja s engleskim glazbenikom Andrewom Cronshawom. Kako oni gledaju na glazbu s ovih područja?

- Andrew Cronshaw veliki je poznavalac muzičkih tradicija europskih naroda, pogotovo Skandinavije i slavenskih naroda. Jedan je od pionira etno zvuka u Engleskoj s karijerom dugom više od trideset godina. Volim raditi s posvećenicima. S njima najlakše nađem zajednički jezik, bilo da je u pitanju autentična afrička šamanka (a danas jedna od najvećih zvijezda world muzike je Stella Chiveshe) ili uporni panonski tragalac za smislom i emocijom Boris Kovač. Zajedništvo nalazim i s Marinom Abramović, kada preispituje svoje korijene i bavi se ovim podnebljem na svoj jedinstven, umjetnički način. Imala sam i sreću da sam učila, družila se i pjevala s nekim najvećim legendama balkanskog tradicionalnog zvuka, poput Yanke Rupkine iz Bugarske ili Grkinje Domne Samiou.

Razlika između etno glazbe i »folkera«

- Izdali ste 2008. godine album »Žegar živi«. Planirate li nešto novo izdati? Je li kakav projekt u tijeku i kakvi su Vam daljnji planovi u glazbi?

- Radujem se predstojećem koncertu u Rovinju, Gandusiana je postala jedan od najvažnijih festivala nove muzike u Hrvatskoj. Rovinjski koncert uvod je u nekoliko europskih koncerata i festivala koji me čekaju na proljeće. Tu su i predavanja, a ove godine u planu je i suradnja s Grotowski Institutom u Vroclavu. Budući da sam zadnje tri godine posvetila tradiciji dalmatinskih Srba povratnika i objavila sa spomenutim Andrewom Cronshawom album »Žegar živi« koji je u svijetu i Hrvatskoj dobio izuzetno visoke ocjene, sada planiram objaviti svoje solo radove koji su se u međuvremenu nagomilali; uglavnom arhaika, ono što me najviše zanima. Spremam se i za snimanje albuma s beogradskim ansamblom Belo Platno. To je jedini instrumentalni ansambl s kojim redovno nastupam.

- Intuitivno je jasna razlika između folk zabavnjaka i etno glazbe. Po Vama, koje su glavne i očite karakteristike po kojima se folk zabavnjaci, bilo to u tekstualnom, glazbenom ili scenskom smislu, razlikuju od etno muzike.

- Uh, razlike su, kao što ste i sami rekli, jasne i očigledne. No, iskreno da vam kažem, meni nekako teže pada kada se susretnem s jeftinim etničarenjem, nego ovo što rade folk i turbo folk pjevači. Od njih i ne očekujem ništa što pretendira na vezu s tradicionalnim ili etno zvukom, niti ikakav umjetnički domet u tekstovima, glazbi, ili na sceni. Međutim, »folkeri« nerijetko pokažu da su veći radnici i profesionalci od kolega u drugim muzičkim branšama pa onda i od njih možete nešto naučiti.

- Što može očekivati rovinjska publika na Vašem koncertu?

- Nadam se da će koncert za rovinjsku publiku biti jedno uzbudljivo i nepredvidivo proputovanje po balkanskim planinama i gudurama, s dosta emocija… bit će tu i gorštačkih potresalica i nježnih balada, kao i slika jednog starog svijeta koji nestaje, kroz fotografije i kraće videoodlomke iz moje privatne arhive. Otuda i naziv koncerta - »Posveta zalazećem suncu«.

Nikola VUJAČIĆ

Share this post


Link to post

Glas Istre, 07.02.2009....

U JUGOSLAVENSKOM DRAMSKOM POZORIŠTU U BEOGRADU PRIREĐENA SVEČANOST ZA VELIKU GLUMICU ROĐENU U BANJOLAMA

Istra u čast Mariji Crnobori

Povod svečanosti bio je posjet izaslanstva Istarske županije Mariji Crnobori, velikoj kazališnoj i filmskoj glumici rođenoj 1918. godine u Banjolama koja više od šezdeset godina živi u Beogradu, gdje je ostvarila svoje najznačajnije uloge

Iz Beograda Bojana ĆUSTIĆ JURAGA

»Istri ne treba promocija - ona je Istra«, kazala je Marija Crnobori na preksinoćnjoj iznimno dirljivoj, ali i vedroj svečanosti u beogradskom Jugoslavenskom dramskom pozorištu priređenoj njoj u čast. Povod svečanosti bio je posjet izaslanstva Istarske županije Mariji Crnobori, velikoj kazališnoj i filmskoj glumici rođenoj 1918. godine u Banjolama, koja više od šezdeset godina živi u Beogradu, gdje je ostvarila svoje najznačajnije uloge.

Ovu dramsku umjetnicu kazališna publika i kritika pamti po Ifigeniji, Antigoni, Fedri, Ofeliji, Lady Macbeth… U kazalištu, u čijem je ansamblu bila četiri desetljeća, pozdrave i darove iz rodnog kraja glumici je prenijelo tridesetak predstavnika kulturnih i političkih institucija iz Istre, Grada Pule i općina Žminj, Marčana i Medulin. Ratko Jeromela, načelnik Općine Žminj, uručio joj je nagradu za izuzetan doprinos u promicanju čakavske riječi, a Denis Martinčić, predsjednik pulskog Gradskog vijeća, donio joj je priznanje gradonačelnika Pule. Dožupan Valerio Drandić i predstavnica Općine Medulin Marija Rosanda pozvali su ju da dođe u Istru. Iz mnoštva poklona kojima je istarska delegacija darivala veliku glumicu izdvajamo rakljanski lonac, koji joj je uručio predsjednik marčanskog vijeća Josip Percan.

Marija Crnobori, koju Istra pamti upravo po govorenju čakavske poezije, kazivala je »Kozu« Mate Balote i »Tri nonice stare« Drage Gervaisa. Bio je to ujedno i najsvečaniji trenutak večeri, a glumica je sve prisutne oduševila svojom živim duhom.

Kako i priliči, svečanost - u čijem je središtu bio razgovor s glumicom koji su vodili teatrologinja Jelena Lužina i dramaturg Aleksandar Milosavljević - otvorena je mantinjadom i zvucima roženice. Uz KUD Rakalj, nastupio je i Bruno Krajcar koji je izveo uglazbljenu pjesmu Mate Balote »Pozdrav unima doma«.

O veličini Marije Crnobori govori i činjenica da su sinoć njoj u čast u Jugoslavensko dramsko pozorište, uz mr. Željka Kuprešaka, hrvatskog veleposlanika u Beogradu, i Voju Brajovića, izaslanika predsjednika Republike Srbije, došli i brojni glumci, kazališni djelatnici, njeni prijatelji, između ostalih ravnatelji i intendanti beogradskog Jugoslavenskog dramskog pozorišta, Ateljea 212 i Narodnog pozorišta. U ime domaćina govorili su Branko Cvejić, ravnatelj Jugoslavenskog dramskog pozorišta, i Voja Brajović.

Život pisan na daskama koje život znače

Marija Crnobori kazališnu je karijeru počela u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, čija je članica bila od 1942. do 1946., a potom godinu dana i u riječkom Narodnom kazalištu. Godine 1948. postala je članica Jugoslavenskog dramskog pozorišta te Ateljea 212 od osnivanja, a nastupala je na Dubrovačkim ljetnim igrama i na Splitskom ljetu.

Kao kazališna glumica gostovala je u Sovjetskom Savezu, Čehoslovačkoj, Poljskoj, Mađarskoj, Austriji, Bugarskoj, Grčkoj… Autorica je knjige »Svijet glume« (1991.), a objavila je i više tekstova o radu na ulogama.

Iz njenog filmskog opusa izdvojimo interpretaciju Marie Curie u filmu »Radium« iz 1943. godine, uloge u filmovima »Priče o fabrici« (1950.), »Nevjera«, »Mrtvi grad«, »Veziljni snovi« i drugima.

Share this post


Link to post

www.vesti.rs.....

Ličnost Danas: Marija Crnobori

Čakavka u Beogradu

Autor: Ivana Matijević

„Ko je Marija Crnobori?“ upitala je nedavno jedna mlađa osoba. Jedna od najvećih, ako ne i najveća živa glumica sa ovih prostora, glasio je odgovor. Ili, kako je jednom rekao Jovan Ćirilov, jedna od privilegija i lepota života u Beogradu. Hodate tako njegovim ulicama, a pored vas prođe neka od glumačkih legendi. Marija Crnobori često. Najčešće u blizini Jugoslovenskog dramskog, njenog pozorišta. Mnogi ipak ne znaju da je ova sada krepka starica nekadašnja prelepa glumica.

Oni, pak, koji češće posećuju pozorište, mogu da je primete u svim teatrima, na svim novim predstavama, na premijeri ili nekoj od repriza, na festivallima poput Bitefa, gde ne samo da odgleda predstave većponekad i prisustvuje razgovorima posle njih. Nenametljiva. Za one koji ne znaju ko je, neprimetna. Daleko od blještavog sjaja kakav danas prati glumačke zvezde. Pre zrači toplinom koja se ne gasi većtraje.

U desetoj je deceniji, a nagrade još uvek stižu. Ne samo za glumačka ostvarenja veći za kulturnu misiju kojoj je služila svojim pozivom, na najbolji način predstavljajući još uvek zajednički jugoslovenski kulturni prostor, baš kao što to pokušava i njeno pozorište ostavši dosledno svome imenu. Povelja Sabora čakavskog pjesništva Žminj, koji dodeljuje Istarska županija, pripala joj je za čuvanje čakavske reči. Nosilac je i najviše nagrade koju dodeljuje Čakavski sabor, „Plakete Marulić“, koja se izuzetno retko dodeljuje, i prva dobitnica Specijalne povelje grada Pule, na kojoj piše „priznanje velikoj jedinstvenoj glumici, našoj Istranki, gospodarici scene“.

Marija Crnobori rođena je 1918. godine u Banjolama, pored Pule. Školovala se za učiteljicu u Zagrebu u Istarskom internatu, gde je primećen njen glumački dar. Glumačku akademiju završila je u Zagrebu. Igrala je kao učenica u HNK u Zagrebu i, posle kratkog angažmana u Narodnom pozorištu u Rijeci, davne 1947. godine, na poziv Bojana Stupice i Elija Fincija, dolazi u Jugoslovensko dramsko pozorište u Beogradu, kojem je ostala verna do danas. Ostvarila je brojne uloge za koje je dobila reprezentativne umetničke nagrade. Dobričin prsten, priznanje Saveza dramskih umetnika Srbije za životno delo, pripalo joj je 1992. godine. U monografiji objavljenoj tim povodom, prvoj u nizu monografija koje je SDUS posvetio dobitnicima ovog priznanja, reditelj Mata Miloševićrekao je - „Da našem pozorištu nije dala ništa drugo do svoju Antigonu, svoju Fedru i svoju Ifigeniju, imala se rašta i roditi.“

Share this post


Link to post

Glas Istre....

ZAHVALA MARIJE CRNOBORI

Hvala, zavičaju moj

PULA -

Nakon nedavnog posjeta istarskog izaslanstva Mariji Crnobori, rođenoj 1918. godine u Banjolama, koja već šest desetljeća živi u Beogradu, velika je kazališna i filmska glumica na adresu Istarske županije uputila riječi zahvale. U pismu potpisanom s »Vaša Marija Crnobori«, a odaslanom iz beogradskog Jugoslavenskog dramskog pozorišta, glumica toplo i jednostavno, baš poput nje same, piše: »Dragi moji, zavičaja mog, još Vam jedan put hvala od sveg srca.«

B. Ć. J.

Share this post


Link to post
Istranima nestalo prospekata

---(Glas Istre, 28.02.2009)---

BEOGRAD - Ovo je ludnica!, uskliknuo je jučer oko podneva Raniero Radojković, šef štanda Turističke zajednice Istarske županije, na beogradskom sajmu.

- Nakon samo dan i pol ostali smo bez glavnog prospekta. Otišlo je 2.500 komada, što je više nego što se potroši kroz sve dane jednog sajma ovakve veličine. Vjerojatno direktni efekti neće biti u takvim brojkama, ali i to govori o velikom zanimanju publike na ovom sajmu, kazao je Radojković. Nestaje i drugih propagandnih materijala pa su jučer hitno naručeni dodatni kontingenti.

Činjenicom da su ostali bez dijela propagandnih brošura, uz napomenu da stižu nove, »jer sajam ćemo profesionalno odraditi do kraja«, pohvalio se jučer i direktor Turističke zajednice Istarske županije Tomislav Popović na prezentaciji istarske turističke ponude koju je organizirala pulska putnička agencija Uniline. Popović je istaknuo da je domaćinstvo Poreča grupi Svjetskog rukometnog prvenstva, u kojoj je igrala i Srbija, imalo pozitivan odjek u ovoj zemlji i bilo najbolja najava za dolazeću sezonu.

- Istra je hrvatska regija u kojoj će se srpski turisti sigurno i ugodno osjećati provodeći svoj odmor, poručio je Popović. Kazao je da istarska turistička ponuda danas nadilazi odmor uz more i sunce istaknuvši otkrivene ljepote njene unutrašnjosti i enogastronomiju po kojoj je Poluotok sve poznatiji. Najavio je da će ove godine konačno biti otvoreno i prvo cjelovito golf igralište, ono na Crvenom Vrhu na Umaštini.

Veliki interes posjetitelja za ovogodišnji turistički sajam naglašavaju i beogradski mediji pa jučerašnji Blic piše da se, sudeći po tom posjetu, ovog ljeta može očekivati invazija Srba na Mediteran. Kako dio njih privući u Istru, pitali smo Radmila Bumbera, čija se agencija Pan Europa Adriatic želi specijalizirati za sjeverni dio hrvatskog Jadrana.

- Srbija je mala, siromašna zemlja, ali ljudi imaju naviku putovanja. Sada prvenstveno idu u Grčku, Bugarsku, Tursku i Crnu Goru. Traže se jeftiniji aranžmani i privatni smještaj u apartmanima, ali sve je više i onih koji bukiraju i najkvalitetnije hotele. Hrvatska ima famu nesigurne zemlje za srpske turiste. U svakom slučaju, mislim da više morate uložiti u dovođenje srpskih novinara, a i predstavnika putničkih agencija u Istru jer ove mlađe generacije je gotovo i ne poznaju.

Ne bi bilo loše ni kada bismo ponovno, kao nekad turistička Poreština, imali predstavništvo u Beogradu, kaže Bumber, koji je svojedobno radio u tom predstavništvu. Potonji napominje da je legionarska bolest, od koje je oboljelo 90-ak srpskih građana koji su bili na rukometnom prvenstvu u Poreču, imala negativan publicitet.

G. PRODAN

Istarskom TZ-u priznanje beogradskog sajma

BEOGRAD -

Osim što je svojom ponudom pobudila veliko zanimanje posjetitelja, istarska Turistička zajednica je za nastup na netom završenom beogradskom sajmu turizma dobila priznanje kao najbolja regionalna turistička organizacija. Prigodnu plaketu je direktoru istarskog TZ-a Tomislavu Popoviću uručio direktor sajma Anđelko Trpković. Istra je bila i regija partner ove turističke manifestacije koju je tijekom četiri dana posjetilo oko 50.000 Beograđana.

- I ovo priznanje posredni je pokazatelj našeg uspješnog nastupa. Vrlo smo zadovoljni, posebno medijskom pažnjom koju smo proteklih dana imali. Nije bilo značajnijeg elektroničkog ili tiskanog medija u Beogradu koji nije barem napomenuo naše prisustvo. Primjerice, bili smo na televizijskim kanalima RTS, Pink, B92..., Politika je donijela opširan izvještaj, a u časopisu Ekonomist na više stranica predstavljena je turistička ponuda Istre. Da smo išli ciljanom propagandom za taj medijski prostor, potrošili bismo koju stotinu tisuća eura, a ovaj nas nastup ukupno košta nešto više od 20 tisuća, napomenuo je Popović.

G. P

Share this post


Link to post

Glas Istre, 08.03.2009...

OSNOVAN DRUGI ISTARSKI OGRANAK SAMOSTALNE DEMOKRATSKE SRPSKE STRANKE

Slavica Popadić na čelu rovinjskog SDSS-a

ROVINJ -

Nakon pulskog, u Domu kulture jučer je osnovan drugi istarski ogranak Samostalne demokratske srpske stranke. Za predsjednicu Gradske organizacije SDSS-a Rovinja izabrana je Slavica Popadić, zamjenik će joj biti Branimir Prica, a tajnica je Tatjana Sušnica Relić. Uz njih, u izvršni odbor ušli su i Slobodanka Đorđević, Zdravko Bogunović, Jovan Serafin i Nikola Ražov. Predsjednica osnivačkog odbora Sofija Nestorović je istaknula da je u stranku prije osnivanja ogranka ušlo 48 članova. Budući da prema raspoloživim podacima pripadnici srpske manjine čine desetinu biračkog tijela Rovinja, Nestorović je napomenula da osnivanjem ogranka žele artikulirano pridonijeti multikulturalnosti i političkom životu Rovinja.

- Ne možemo reći da smo na bilo koji način bili neravnopravni ili zakinuti u bilo kakvim pravima u ovome gradu, ali to ne znači da trebamo i dalje biti pasivni i dopustiti da drugi odlučuju i u naše ime kod donošenja vitalnih odluka koje se tiču svih građana, naglasila je u svojem nastupnom govoru Popadić.

Najavila i izlazak ogranka na skore lokalne izbore u Rovinju, na kojima očekuje dobre rezultate. Potpredsjednik SDSS-a Jovan Ajduković je naglasio da je rovinjski 75. ogranak stranke u Hrvatskoj, otvorenost stranke za suradnju i potpunu autonomnost odlučivanja na lokalnoj razini. Istaknuo je da SDSS neće u Istri biti ničiji politički protivnik, već partner koji želi sudjelovati u razvoju gradova i općina. Osnivanje ogranka SDSS-a pozdravili su predstavnici rovinjskog IDS-a, SDP-a, BDS-a, Ladonje, Vijeća Albanaca i Gradske nezavisne liste.

A. P.

Share this post


Link to post

Glas Istre, 30.03.2009.....

ISTARSKI DEMOKRATSKI SABOR I STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE POTPISALI SPORAZUM O SURADNJI NA LOKALNIM IZBORIMA

Zajednički cilj - afirmacija multikulturalne Istre

Sporazum je dokaz našeg uvjerenja i stava da je Jakovčić dobar kandidat za istarskog župana, poručio je Šemso Tanković

PULA -

Predsjednik Istarskog demokratskog sabora Ivan Jakovčić i predsjednik Stranke demokratske akcije Šemso Tanković jučer su Puli potpisali sporazum o suradnji na izborima za župana i županijsku skupštinu. Potvrda je to nastavku partnerstva koje datira iz 1993. godine, poručio je istarski župan te naglasio da se jednako uspješnom zajedničkom razvoju i kvaliteti komunikacije nada i u naredne četiri godine.

- Za nas je ovo iznimno važan trenutak i iskreno me raduje da je SDA i ovog puta izrazio povjerenje u zajedničke nam interese, od kojih svakako ponajprije prednjači afirmacija Istre kao multikulturalne regije, istaknuo je Jakovčić naglasivši da je jedini put k nastavku tog procesa »preslikavanje istarskog biračkog tijela u predstavničko tijelo«. Podsjetio je da IDS od svog osnutka štiti interese nacionalnih i vjerskih entiteta u Istri, a dodao i da je siguran da će taj rad na promišljanju zajedništva promicati i SDA u Istri sa svojim predstavnikom Ahmedom Makotom.

Tanković je ustvrdio da je suradnja s IDS-om prirodan slijed dosadašnjih dogovora i zajedničkih ostvarenja.

- Sporazum je dokaz našeg uvjerenja i stava da je Jakovčić dobar kandidat za istarskog župana, poručio je on i naglasio da je SDA mala, ali parlamentarna stranka koja će i u budućnosti nastojati intenzivirati zajednička nastojanja s IDS-om.

Na novinarsko pitanje o protekle godine isticanim problemima manjina koja se odnose na dvostruko pravo glasa te povratak Bošnjaka i Slovenaca u Ustav, Tanković je odgovorio da se i dalje nada njihovom kvalitetnom rješenju jer podršku partnera ima.

- Dogovoreno je, međutim, da se za trenutak zalede te aktivnosti ne bi li se nesputano mogle odvijati one za lokalne izbore, zaključuje Tanković.

Makota je istaknuo da bošnjačka zajednica nikada nije imala uspješniju suradnju i odnos kao što je to ovaj s IDS-om te da je to praksa koja je primjer i temelj stvaranju »sutrašnje Europske unije«.

N. HAUSER

Jakovčić: Iznenadio me istup SDSS-a

Unatoč činjenici da me iznenadila najava Samostalne demokratske srpske stranke o samostalnom izlasku na izbore, oni imaju apsolutno pravo na takav istup, želim im uspjeh na izborima i pozivam na suradnju nakon izbora, da se priključe većini koja će se stvoriti, odgovorio je Ivan Jakovčić na pitanje o nedavnoj odluci SDSS-a. Dodao je nadalje da će IDS imati svog predstavnika Srpske zajednice na izbornoj listi te da očekuje podršku pripadnika tog entiteta u Istri.

- Smatram da je puno lakše afirmirati multikulturalnost kroz našu listu negoli je to moguće kroz manjinske liste, zaključio je istarski župan.

Share this post


Link to post

Glas Istre, 31.03.2009....

Jelena Milovanović predsjednica SDSS-a

UMAG -

Na osnivačkoj skupštini Gradske organizacije Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) u Umagu za predsjednicu je izabrana Jelena Milovanović, zamjenik je Mladen Stanimirov, a tajnica Gordana Drobac.

- Želimo skladno živjeti s autohtonim pučanstvom, jer su i mnogi od nas ovdje rođeni. Oni koji nisu, odrastali su i radili tu desetljećima, doživljavajući ovu sredinu životnom, u kojoj su se sve vrijeme iskaz(iv)ali na svim djelatnim poljima. U nezaustavljivim demokratskim procesima vidimo prigodu da sudjelujemo u aktivnom političkom životu, rekla je Milovanović.

M. G.

Share this post


Link to post

Glas Istre.....

Dani Srpske kulture u Istri počinju u nedjelju projekcijom filma »Nataša« Ljubiše Samardžića

PULA -

Dani Srpske kulture u Istri počinju u nedjelju 5. travnja u 11 sati projekcijom filma »Nataša« Ljubiše Samardžića. Uslijedit će svečano otvaranje izložbe likovnih radova umjetnika iz Srbije te večernji nastup KUD-a Abrašević s igrama i pjesmama iz Srbije.

U ponedjeljak 6. travnja će biti prikazan film Samardžićev »Konji vrani«, nakon čega je na rasporedu večer s glumcem Ivanom Bekjarevim.

KUD Kanjoš iz Budve nastupit će 7. travnja u sklopu Dana crnogorske kulture.

V. BEGIĆ

Share this post


Link to post

Glas Istre, 02.04.2009....

DANI SRPSKE KULTURE U ISTRI OD 4. DO 6. TRAVNJA

Upoznavanje s tradicijom i običajima srpskog naroda

PULA -

Manifestacija Dani srpske kulture u Istri održat će se u Puli od subote do ponedjeljka, najavljeno je na jučerašnjoj konferenciji za novinare u komunalnoj palači.

- Program pripremamo već godinu i pol, a želja nam je predstaviti kulturu, običaje i tradiciju srpskog naroda. Manifestacija je namijenjena pripadnicima svih nacionalnih manjina s ovih prostora, ali i građanima Pule i turistima, rekao je predstavnik Koordinacije srpske nacionalne manjine za Istarsku županiju te predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Pule Milan Rašula. Najavio je dolazak državnog tajnika Ministarstva za dijasporu Republike Srbije Miodraga Jakšića te savjetnika predsjednika Srbije Mlađana Đorđevića. Izrazio je nadu da će manifestacija iz trodnevne prerasti u sedmodnevnu te da će se, osim u Puli, programi održavati i u drugim gradovima.

Predsjednik Koordinacije srpske nacionalne manjine Istarske županije Radomir Janković rekao je da je manifestacija uvod u Dan grada Pule, najavivši organizaciju nogometnog i šahovskog prvenstva svih nacionalnih manjina županije.

Pročelnik Upravnog odjela za lokalnu samoupravu Vinko Knez istaknuo je da je intencija u budućnosti od početka travnja do 5. svibnja organizirati predstavljanja devet najbrojnijih istarskih nacionalnih zajednica.

- Jedna od temeljnih vrijednosti Pule je njena raznolikost. Različiti smo, a u kulturi je različitost veliko bogatstvo. Cilj nam je europska budućnost u kojoj se granice brišu, a upravo manjine čine spone između naroda, rekao je gradonačelnik Boris Miletić. Naveo je da se zbog povezivanja manjina lani osobno zauzeo za uvođenje JAT-ove avionske linije Pula - Beograd.

Program počinje u subotu u 20 sati u kinu Valli projekcijom filma »Nataša« Ljubiše Samardžića, koji je također najavio dolazak. Nastavlja se u nedjelju u 11 sati projekcijom Samardžićeva filma »Ubistvo s predumišljajem« u Istarskom narodnom kazalištu-Gradskom kazalištu. U 17 sati u galeriji »Vincent iz Kastva« na rasporedu je izložba slika akademskih slikarica iz Srbije Tatjane Pljakić, Slađane Miljković i Dušice Radosavljević-Jovančević te gastro-izložba »Srpska narodna jela i pića« koju priređuju kuhari iz poznatog restorana Etno kuća, koji su već izlagali u Parizu, Frankfurtu i Stuttgartu. U 19 sati u kazalištu je na rasporedu gala koncert KUD-a Abrašević. U 20.30 sati u Ribarskoj kolibi održat će se Večer srpske kuhinje uz nacionalne specijalitete te zabavni program Narodnog orkestra iz Srbije.

U ponedjeljak u 11 sati na Forumu će promenadni nastup imati KUD Abrašević, koji će nakon toga nastupiti i u Umagu, dok je u 17 sati u INK-u projekcija filma »Konji vrani« Ljubiše Samardžića. U 19 sati u kazalištu će biti organizirana večer s glumcem Ivanom Bekjarevim, poznatim iz serije »Bolji život«. U 20.30 sati na rasporedu je Večer srpske kuhinje u Ribarskoj kolibi uz nastup Narodnog orkestra iz Srbije.

Manifestaciju organizira pulska Zajednica Srba u Istri u suradnji s Koordinacijom srpskih zajednica i institucija u Istri, pod pokroviteljstvom Grada i Županije te visokim pokroviteljstvom Ministarstva za dijasporu Republike Srbije.

P. LUKEŽ

Share this post


Link to post

Glas Istre, 06.04.2009....

OSNOVANA ŽUPANIJSKA ORGANIZACIJA SDSS-a

Galo predsjednica istarskog SDSS-a

SDSS će podržati dosadašnjeg i budućeg istarskog župana Ivana Jakovčića, rekao je Milorad Pupovac

PULA -

Mirjana Galo izabrana je jučer za predsjednicu županijske organizacije Samostalne demokratske srpske stranke. Njezinim zamjenicima imenovani su Slavica Popadić iz Rovinja i Vojo Kličković iz Pule, a za članove županijske skupštine SDSS-a izabrana su 22 člana iz Pule, Rovinja i Umaga.

- Drago mi je što su na čelu tri gradska ogranka i županijske organizacije žene pa će naš slogan u predizbornoj kampanji biti »Sa ženama se može više«, istaknula je Galo.

Osnivačkoj skupštini prisustvovao je potpredsjednik SDSS-a i saborski zastupnik Milorad Pupovac. Naglasio je da je cilj stranke osigurati prisustvo i sudjelovanje pripadnika srpske manjine u tijelima lokalnih i županijskih uprava.

»SDSS nije stranka podjela već stranka integracije hrvatskog društva koje je podijeljeno, premda u Istri najmanje«, zaključio je Pupovac dodavši kako će u Istri partneri SDSS-a biti oni koji su i do sada promovirali političku kulturu uzajamnog pristupanja. Stoga, kako je rekao, »podržava dosadašnjeg i budućeg istarskog župana Ivana Jakovčića.«

Skupštini su među brojnim uzvanicima prisustvovali i potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac, predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović, predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Furio Radin i pulski gradonačelnik Boris Miletić.

T. G./H

Pula, Forum, KUD Abrašević - Srbija, 06.04.2009., 11,00h......

LWWlYBCJqS4&feature=player_embedded ......

Share this post


Link to post

novifoji.com....

20.06.2009.

Raški Srbi dobili prostorije

Nakon Bošnjaka i raški Srbi dobili su prostorije za svoje aktivnosti. Sjedište raškog ogranka Zajednice Srba Istre nalazi se u općinskim prostorijama iznad nekadašnjeg kina, a svečano otvorenje organizirano je 20. lipnja. Pored domaćina, Ilije Klještana, predsjednika raških Srba i raškog načelnika Josipa Knapića, otvaranju su prisustvovali Mira Jegić, generalna konzulica Republike Srbije u Rijeci, zatim Miomir Jeremić, predsjednik Zajednice Srba Istre, labinski gradonačelnik Tulio Demetlika, Katarina Bastianić u ime Zajednice Talijana Labin i Berina Mujkić u ime raške Zajednice Bošnjaka, te brojni Rašani.

Tim povodom na terenu NK Raša održan je i malonogometni turnir na kojem su sudjelovale malonogometne ekipe ZSI Pula, ZSI Ogranak Raša, Zajednica Bošnjaka Raša, Veterani Raša i posebni gosti iz Republike Srpske, MNK Čelinac kraj Banja Luke.

(Eleonora Vlačić)

Share this post


Link to post

Glas Istre...

KONCERT TRIBUTE BANDA

(Ne)normalni Balašević raspjevao Uljanik

Objavljeno: 28.11.2009 | 18:32

Novosadski Balašević Real Tribute Band (Ne)normalni u petak je publici u klubu Uljanik priuštio podsjetnik na najčarobnija djela ovog nezaboravnog srpskog pjesnika i kantautora. Sedmeročlani bend, čiju osovinu uvjerljivom interpretacijom čini mladi pjevač i gitarist Nenad Jelenković, a na kojeg se vežu violina, bas, bubanj, harmonika i klavijature, već ima zavidnu reputaciju, a voli ih i Balašević.

Novosađani su bolji od CD-a i na samo par koraka od originala, a usto su mladi i energični pa mogu potegnuti dobrano u noć. Otvorivši nastup stihovima "Mirka, ljubavi jedina moja ti, ko te sada dirka", na repertoaru se tijekom večeri našao hit do hita, između ostaloga "Djevojka s čardaš nogama", "Ne volim januar", "Slabo divanim mađarski", "Jesen stiže dunjo moja", a svaku je serviranu skladbu publika srdačno prihvatila upijajući stihove i glazbu te pjevajući i njišući se. (B. Br.)

Share this post


Link to post

Glas Istre...

PULA

Ratko Odalović izlaže u Cvajneru

Ratko Odalović, crnogorski likovni umjetnik, samostalno se predstavio u četvrtak izložbom slika i crteža u pulskoj galeriji Cvajner. Izložbu u organizaciji Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske - Zajednice Crnogoraca Pule i Zavoda za međunarodnu naučnu, prosvjetno-kulturnu i tehničku suradnju Crne Gore te galerije Cvajner otvorila je povjesničarka umjetnosti Gorka Ostojić Cvajner kojoj su se pridružili dr. sc. Radomir Pavičević i Vladimir Torbica, pročelnik Upravnog odjela za kulturu Istarske županije.

- Ratko Odalović je senzibilan i delikatan umjetnik čiji stil pripada nadrealnoj poetici. Spada u red baštinika urbane nadrealne poetike, a njegovi crteži kao da dolaze iznutra. Nastaju po osobnom iskustvu, okruženje donosi zapise mučne naravi. Prikazi su to osamljenosti, i bezizlaznosti, i civilizacije okrutne prema čovjeku. Zorno oslikava i crta nemoćne noge i beznačajne ruke koje kao da nose teret cijeloga svijeta. Slike su prožete kolorističkom baštinom srednjeg vijeka, čija je zakonitost kadra horror vacui. Nešto slično nalazimo i kod našeg Renata Percana. Za razliku od crteža, njegova ulja sadrže, prosječnom oku, nešto ljupkiji ton, iako se radi o vrlo serioznim temama. Riječ je o figuraciji gdje umjetnik u centar svijeta umeće - čovjeka, rekla je Ostojić Cvajner.

Doktor Pavičević osvrnuo se na vezu hrvatskih i crnogorskih umjetnina te spomenuo velikog slikara Ferda Quiqereza, rodom iz Crne Gore, zatim Rendića, Bukovca i Benčića, mahom umjetnika s kraja 19. stoljeća, koji su na neki način bili povezani s Crnom Gorom.

Vladimir Torbica je istaknuo da je ova izložba jedan od prvih koraka sustavne prezentacije crnogorske kulture u Istri, koja želi vidjeti i učiti što se na umjetničkom polju događa izvan nje, pa tako i u Crnoj Gori.

Izložbu čine dva srodna ciklusa: crteži u kombiniranim tehnikama i ulja na platnu. Crteži su uglavnom rađeni u maniri rafiniranog crtača realističkih motiva, s rasteriziranim kolorističkim akcentima. Upravo je aludiranje na srednjovjekovni odnosno ranosrednjovjekovni kolorit svojstven Bizantu, boji cigle u sakralnoj arhitekturi najveća spona s historicizmom, čiji je nastavak u Odalovićevom slučaju logičan u nadrealizmu.

Umjetnik spaja fantazmagoričnost i jarki kolorit (crvena, narančasta, žuta) koji prividno stvara "lijepu" sliku, vrlo monstruozne ili blaže rečeno jezivo maštovite provenijencije. Lucidni su to spojevi i primisli umjetnika, koji se ne libi u svoj rad umetnuti dozu čiste ilustrativnosti i naivističke deformacije, čiji sadržaj i forma u konačnici rezultiraju plošnim, ali vrlo slojevitim produktom.

Odanovićeva umjetnost je u svakom slučaju intimna, naizgled estetski dopadljiva, a njena moć leži upravo u nelijepim i nimalo optimističnim temama. Radovi odišu apokaliptičnom atmosferom, ali istovremeno i iskrom životne radosti, koja izvire upravo iz tih jarkih boja, što je ponajbolja ilustracija žive vatre koja plamti u ovom crnogorskom umjetniku.

Ratko Odalović rođen je 1964. godine u Grahovu. Fakultet likovnih umjetnosti i postdiplomske studije završio je u Beogradu 1983. u klasi profesora Živojina Turisnkog. Od 1997. radi na Fakultetu likovnih umjetnosti u Cetinju. (V. ŠILIPETAR, snimio B. DANEVSKI)

Share this post


Link to post

Glas Istre, 14.01.2010.....

Dočekali 2010. po julijanskom kalendaru

Objavljeno: 14.01.2010 | 14:05

Nova godina po julijanskom kalendaru dočekana je sinoć u medulinskom hotelu Belvedere. Na proslavi se okupilo tristotinjak uzvanika koji su došli s područja Labina, Raše, Umaga, Pule, Pazina, Poreča, Buja. Za dobru atmosferu pobrinuo se orkestar "Ivan Novaković" iz Kraljeva te pjevači Gordana Lazarević, Snežana Novaković i Miroslav Milinković.

U prvim minutama nove godine pulski gradonačelnik Boris Miletić poželio je sve najbolje gostima. Medulinski načelnik Goran Buić poželio svima dobrodošlicu te kao budući predsjednik medulinske Turističke zajednice pozvao goste iz Srbije u Medulin. Zoran Milivojević, srpski konzul u Rijeci izjavio da nije očekivao da će se u Medulinu osjećati dobro kao u Beogradu. Nakon čestitki i dobrih želja zaplesao se valcer uz rusku glazbu. Veći dio večeri gosti su se zabavljali plešući kolo uz srpske, bosanske, makedonske i ruske pjesme.

Doček su organizirali Zajednica Srba u Istri, Koordinacija srpske nacionalne manjine za Istarsku županiju, Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Pule i Istarske županije. Ovo je 15. godina da se taj doček organizira. Slavlju su nazočili i državni tajnik Stanko Janjić, opunomoćenik ruskog konzula Andrey Sazonov i Mirjana Galo, predsjednica podružnice Samostalne demokratske srpske stranke.

Druženjem uz glazbu, iće i piće pripadnici crnogorske nacionalne manjine sinoć su u svom Domu u Puli obilježili njegovu četvrtu godinu otvaranja te ulazak u 2010. godinu po julijanskom kalendaru. Okupljene Crnogorce, njih 50-ak, i simpatizere iz drugih gradskih zajednica za nacionalne manjine pozdravili su predsjednik Vijeća crnogorske nacionalne manjine Božidar Radulović i predsjednik Zajednice Crnogoraca Vukoman Šćepanović. (T. G.. M. Č.)

Share this post


Link to post
Na proslavi se okupilo tristotinjak uzvanika koji su došli s područja Labina, Raše, Umaga, Pule, Pazina, Poreča, Buja.

ee...dragi Boze, ako je tih tristotinjak Srba nada za opstanak na tlu hrvatske onda nam se jako lose pise ;):(

Okupilo bi se vise siptara iz Pule i Poreca a kamoli od ovih Srba ::) , zalosna je to brojka :-[

Share this post


Link to post

S obzirom na program i dan u tjednu nije loše.

Ovakav program je u hr gradovima moguć samo u Puli, Zagrebu i Vukovaru. Činjenica koju možemo nazvati kako želimo.

Ono što je moguće samo u Puli jest da je čitav grad oblijepljen sa plakatima koji pozivaju na proslavu "pravoslavne nove godine" i nigdje nisam primjetio skidanje ili trganje plakata.

Share this post


Link to post

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
Sign in to follow this