PEUGEOTKRAJINA

Petrinja u ratu 1991-1995.

Recommended Posts

Dobro vece,malo sam listao i trazio po nasem forumu o Petrinji o pocetku rata,oslobadjanju 16.09.1991. i nesrecnog povlacenja i odlazka iz Petrinje.Malo sam uspio toga da nadjem ovde ali priznajem da nisam sve jos prelisato ;D .Ako postoji tema o Petrinji volio bi da me uputite ako ne evo je sad,pa volio bi da cujem ako ko ima informacije o tome kako su se stvari odvijale na pocetku i do kraja rata u Petrinji i na njenoj opcini.

Nadam se da je kraj samo jedne etape,nema nista gore nego kad se u zivotu predas,nema predaje.

Share this post


Link to post

Zemljak mala ispravka,Petrinja je oslobođena 21.09.1991.

U pravu si zemljak.16.09. je bio njihov prvi napad,tad su nasi tenkovi prvi put izasli iz kasarne,protutnjali gradom i vratili se nazad u kasarnu a mupovci se "pobijednicki" vratili u Petrinju.Jel tako bilo?

Share this post


Link to post
Ja sam služio JNA u Petrinji od maja 1990 do 1. semptembra 1990, ima ili iko da je bio u kasarni "Vasilj Gaćeša" u ovom periodu? :[|

Ди могу да питам вас о томе ?

Share this post


Link to post
Da si Hravti 91 godine držali Petrinju tj. formirali njihovu policiju pa mi tek kasnije je oslobodili. Ako neko može da mi pojasni, hvala

A šta da ti pojasni ? Ne razumijem tvoje pitanje !

Share this post


Link to post

Bio sam u 2. četi, 3. vod, komandir voda st.vodnik Breznik, komandir čete poručnik Zoran Radulović, desetar Siniša Nešovanović, stražu gulio par km od kasarne, zvali smo taj rejon "Brdo", komandant garnizona Tarbuk i ponavljam od maja 1990 do 1. semptembra 1990 bio je mir. Jedino smo u auvgustu bili spremni za pokret u Knin radi uspostavljanja tampon zone. Ovim putem želim naći nekoga ko je bio u to vreme u kasarni da podelimo uspomene na vojničke dane, ništa drugo! ;>)/

Share this post


Link to post
U ovom periodu kojeg sam gore naveo nije bilo HV i bio je relativan mir. Ti očito ne poznaješ istoriju rata, već si sve zabucao! :)

)))

У овом топику jе jедан усташа причао jе о "Олуjи" у 1995, али порука jе била избрисана. То jе моj одговор на ту поруку. Знам jа да ниjе било HV тада, не брините се.

Share this post


Link to post

A šta da ti pojasni ? Ne razumijem tvoje pitanje !

Probacu biti malo jasnji, da li su hrvati stavili sahovnicu 1991 godine i formirali svoju policiju u petrinji ili im nismo dozvolili? Zanima me jel je stanovnistvo bilo mjesano i kako je to izgledalo tada .

Share this post


Link to post

Probacu biti malo jasnji, da li su hrvati stavili sahovnicu 1991 godine i formirali svoju policiju u petrinji ili im nismo dozvolili? Zanima me jel je stanovnistvo bilo mjesano i kako je to izgledalo tada .

Bila je šahovnica 1991.na policijskoj stanici u Petrinji,zgradi općine,kao i na kućama hrvata po gradu.Kontrolu nad policijom su preuzeli hrvati,uostalom oni su jedini i bili u njoj,Srba nije bilo u njihovoj policiji.Do 21.09.1991.veći dio Petrinje je bio pod kontrolom hrvata,njihove policije i ZNG-a.Onda je 21.09.JNA i TO Banije oslobodila Petrinju,i bila je pod srpskom kontrolom do 06.08.1995.kad je HV okupirala grad u "oluji".

Share this post


Link to post

Bila je šahovnica 1991.na policijskoj stanici u Petrinji,zgradi općine,kao i na kućama hrvata po gradu.Kontrolu nad policijom su preuzeli hrvati,uostalom oni su jedini i bili u njoj,Srba nije bilo u njihovoj policiji.Do 21.09.1991.veći dio Petrinje je bio pod kontrolom hrvata,njihove policije i ZNG-a.Onda je 21.09.JNA i TO Banije oslobodila Petrinju,i bila je pod srpskom kontrolom do 06.08.1995.kad je HV okupirala grad u "oluji".

E hvala na objasnjenju, i bice opet jednog dana ako Bog da u oslobodjenoj Krajini!

Share this post


Link to post

Zelio bi samo da dodam nesto,04.08.1995. kad su ustase krenule sa agresijom na Petrinju i Krajinu,manje-vise svi znamo,bar oni koji su iz Petrinje i njene okolice kako su "gromovi" prosli kod Finela i ciglane s namjerom da paradnim korakom udju u Petrinju odmah u prvom naletu,cini mi se i poslednjem,mislim da oni vise u otvorenu borbu sa braniocima Petrinje nisu ulazili,sem besomucnog granatiranja grada i okolice,al tukli smo i mi njih ;D .

Imam neke jos neprovjerene informacije,da su potekle sa nase strane apsolutno nebi vjerovao u njih ali poticu sa druge "strane" linije,konkretno sa linije kod lugarnice u kotar sumi.Informacija je od Hrvata,bojovnika,koji je vodio napad "gromova" sa te strane sa ciljem da zadju Petrinji s ledja,odnosno kako sam ja razumio da izbiju u kasarnu Vasilj Gacasa od koje nije ostalo nista za vrijeme agresije.Medjutim taj doticni casnik kaze da smo ih razbili totalno,da je imao blizu 180 mrtvih u jedinici i preko stotinu ranjenih i volio bi da zna ko je komandovao nasom odbrano na tom potezu,mislim i ja bi stosta volio da znam,pa nemam pravo da znam ::) ...Eto,ako neko ima neku informaciju o tom dogadjaju ili ako je neko bio na tom djelu linije 04.08.1995. sigurno da moze potvrditi dal u ovoj prici ima istine ili je samo obicna laz..

Share this post


Link to post

Mislim da je podatak o čak 180 mrtvih pretjeran, međutim, HV stvarno nije napravio praktično ništa u Petrinji tokom Oluje.

Navodno je na samom početku napada poginuo nekakav komadant na hrvatskoj strani, pa je došlo do pomutnje među napadačima.

Važno je znati da u samom rejonu Petrinje (ali samo tih nekoliko, najviše desetak kilometara baš kod samog grada) je rijeka Kupa bila linija razgraničenja. HV je izvršio veći napad tenkovima otprilike po pravcu Gora-Graberje-Brnjeuška, posljepodne drugog dana (05.08., subota), što je bila kap koja je pokrenula bujicu naroda glinsko-petrinskog kraja (Brnjeuška i Luščani su izbjegli maltene pod direktnom vatrom), ali mislim da neku dalju razradu akcije više nisu imali. Postojao je i pokušaj zauzimanja strateških visova sa lijeve strane Gline (reon s. Gornje Jame), čini mi se isto drugog dana, ali to je odbačeno, tako da su ovi koji su napadali iz pravca Gora praktično ulazili u klin. Glinska brigada je predviđala da će se glavni udar hrvatske vojske dogoditi na pravcu Sv. Katarina - Glinska Poljana - Marinbrod, tj. desnom obalom r. Gline neposredno kod njenog ušća, što se gotovo obistinilo. Sa šanovića brda (s. Gornje Jame) čitav taj kraj bio je na dlanu. Koliko znam, na ostalim dijelovima fronta glinske brigade (a on je od ušća Gline išao Kupom) nije bilo nekog napada. Glinska se brigada raspala otprilike u noći između drugog i trećeg dana (06./07.), jer je upravo tad krenula većina stanovništva glinskog kraja.

Share this post


Link to post

Da i tu su presjekli komunikaciju Petrinja-Glina,treba imati u vidu da smo vec tad znali da je Knin pao,znao je obican narod.Tako da je i to mozda uticalo na moral branioca.Malo se toga zna i o teskim gubicima "gromova" u ljudstvu i tehnici na Konjskoj glavi.

Share this post


Link to post

Nikada komunikacija Glina - Petrinja preko Gore nije bila sigurna tokom rata. Npr. punkt SVK u Marinbrodu nalazio se u objektima one kooperacije, na krivini "kod Isusa", a polja prema ušću Gline u Kupu bila su ničija zemlja. Istina, moglo se proći tom cestom, ali ste najmanje nekoliko kilometara, možda i svih deset, prolazili pored ili preko same linije fronta. Civilna vozila i autobus Petrinja - Glina (kad je išao) išla su preko Nogića i Zelene doline (a to je i trasa pruge). Dovoljno je bilo samo početi napad (u smislu artiljerijske pripreme i puškaranja) i ta komunikacija je praktično presječena. Valja znati i da je Petrinja bila na liniji fronta, jer Kupa protiče odmah pored grada. Front je bio i u rejonu Mošćenice ("suvo" bojište), Komarevo, itd. Kako god da se ide, do centra Petrinje nije bilo više od nekoliko kilometara.

Osnovna stvar koja je pokrenula narod u glinskom području, po mom iskustvu, nije bio pad Knina (Tuđman je preko radija već prvog dana guslao da je Krajina pala - mi smo se smijali, jer je glinski dio fronta ostao netaknut prvi dan), već nejasna vijest da je HV probio liniju odbrane u rejonu Brnjeuške i da se treba skloniti u šume. U rano popodne drugoga dana nije bilo nikakavih vijesti o proboju fronta, a onda se po selima južno od Gline kao munja proširila vijest da "gore sela Brnjeuška i Luščani", "da je Petrinja opkoljena", "da je krenula evakuacija svih srpskih sela sliva Petrinjčiice i donjeg toka Bručine", i da će "ustaše vjerovatno već do mraka doprijeti do sela Dragotina, a možda i samoga Žirovca". Sve su to bili navodi, koje niko nije mogao ni potvrditi ni opovrgnuti, a u takvoj situaciji caruju glasine i panika. Neki su jaukali iz sveg glasa, drugi nisu htjeli da se evakuišu "jer nisu određeni za evakuaciju". Mislim da niko u tom trenutku na tom mjestu nije mogao nedvosmisleno znati u kakvoj je situaciji Knin, kad se nije znalo da li je treće selo u srpskim rukama ili ne. Oni za koje sam uvjeren da su znali su vojni i politički rukovodioci na Baniji, a koji su vjerovatno tokom tog kasnog popodneva, večeri i noći, dali, da tako kažemo, ton aberima koji su kružili, a ton je bio otprilike ovaj: Nije sigurno ostati u selima, potrebno je da se civili pređu Unu radi sopstvene sigurnosti, i tamo pričekaju ishod borbi. To nije bilo zvanično naređenje, više je to bio način da se na implicitan način kaže da je Krajina izgubljena. Prelaskom naroda preko Une, vojevanje vojske koja ga je štitila postao je besmisleno, i naravna je stvar da se SVK raspala.

Nepostojanje jasnog komandnog lanca prilikom evakuacije i povlačenja dovelo je do situacija da se linija fronta u tim posljednjim trenucima nije održavala po vojničkoj logici, već po umjeću, sposobnosti, hrabrosti i sreći lokalnih jedinica, a vrlo brzo je došlo do presjecanja komunikacije u pozadini (Žirovac, Dvor - ne smijemo nikako zanemariti faktor Petog korpusa), iako je ponegdje još uvjek postojao front čak na samoj Kupi.

Share this post


Link to post

Navodno je na samom početku napada poginuo nekakav komadant na hrvatskoj strani, pa je došlo do pomutnje među napadačima.

Poginuo je pukovnik Matanović (ime sam mu zaboravio),bio je komadant bataljona u 2. GBR HV.

Krkan je dobro primetio u vezi gubitaka HV...Nema šanse da je poginulo 180 ljudi,i to samo u zoni 31. pbr SVK.To bi izazvalo totalnu pomutnju,ne samo u Zbornom području Zagreb (koje je napadalo zonu odgovornosti 39. korpusa),nego i u čitavom HV.Najveće gubitke u Oluji je pretrpela pukovnija (puk) iz Otočca,čiji je bataljon razbijen od 50. pbr (Vrhovine).Oni su imali dosta izbačenih iz stroja.

Posle ću okačiti knjigu Davora Marijana "Oluja" gde su opisane borbe za svaki pravac (pa tako i za Baniju),kao i gubici HV.

Share this post


Link to post

kanarinac, мислим да није то озбиљан извор у вези хрватских губитака. Е, а и ништа не пише о томе како је био разбијен њихов Карловачки корпус. Само пише да њему је било тешко. Тешко, бре...

Share this post


Link to post

I u Petrinji je najveci strah kod naroda bio taj da su ustase probile liniju kod Gora i zapalile Luscane i za cas ce okruziti Petrinju,niko se nije bojao opasnosti iz Kotar sume,Moscenice,ispostavilo se na kraju tacno.

Share this post


Link to post

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...