Sign in to follow this  
dj-zombi

Ratni zlocinac Glavas

Recommended Posts

Heni ERCEG

GLEDE & UNATOÈ

glavas.com

16. kolovoza, 2006.

Fotografije lijevo od ove kolumne tek su manji dio ovoljetne zbirke, kao dokaza kojim su snage hrvatske represije pokazale kako ima da funkcionira pravna država, bez obzira radi li se o stranim ili domaæim "kriminalcima", pa kada se sve akcije zbroje ispada kako su graðani konaèno došli na svoje, jerbo ih policija, a potom i istražni organi, danonoæno èuvaju od opasnih kriminalaca svake fele što su se ovoga ljeta slili na Jadran. Toj oveæoj kolekciji muških i ženskih likova jedno je definitivno zajednièko, svojim su strašnim kriminalnim aktivnostima nedvojbeno zaslužili da ih javnost mjesecima gleda u lisicama, pa je tako okovan, a potom sproveden u èak trodnevni pritvor, kako ne bi mogao utjecati na svjedoke, i lijeènik Hrvoje Tomasoviæ jer da je sudjelovao ili pak samo promatrao, nije dokazano, opæenarodnu tuèu pred jednim hvarskim kafiæem, zatim je danima trajala prava filmska potjera za dvadesetogodišnjom curom i njenim momkom koji su takoðer bili upetljani u istu tuèu, pa su naðeni i - hop - zdekovani u pritvor. Javnost je mogla odahnuti baš kao i kada su jake policijske snage, nakon dvomjeseène potrage diljem domovine, konaèno uhapsile strašnu kriminalku, 21-godišnjakinju koja da je pomagala onome veæ èuvenom narkodileru Cviku s Korèule.

I nisu se tu naši plavi anðeli, ni istražni suci, zaustavili, ma kakvi, jedan je interventni vod uhapsio, potom s lisicama na rukama sproveo u zatvor vlasnicu splitske galerije Ghetto, tamo je bez prava na usluge WC-a, ili poziva odvjetniku, zadržana 24 sata, a sve zbog navodnih nepravilnosti u poslovanju njenog kluba. Vlasnica, pak, kaže kako je razlog mnogo prozaièniji, naime, dodijalo joj je da i dalje plaæa reket, za njenu galeriju zaduženim, policajcima.

Iskazali su se naši organi reda i na onom nesretnom vozaèu koji je u tunelu Ledenik pobio èetiri osobe, doduše jest da su ti isti propustili na vrijeme skloniti Strièakov kamion, pa ni oèevid nije napravljen kako treba, e ali su zato ozlijeðenog vozaèa promptno premjestili u zatvorsku bolnicu, uz šestomjeseèni pritvor, zato da "na njega ne bi mogao utjecati vlasnik kamiona". Onaj isti koji je tih dana, jednom zorom ranom, poveo na piæence i malo golišavoga gušta u veæ notorni splitski striptiz bar "Pasha" svoje drugare, sudskog vještaka i jednog splitskog suca. Ovaj potonji, koji je tu noæ ugodno pijuckao sa striptizetama i vlasnikom onoga kobnoga kamiona, tipom èije je cjelokupno poslovanje okarakterizirano kriminalnim, zove se Robert Pešutiæ, a uzlet u karijeri doživio je kada je tužbu protiv najpoznatijeg domaæeg falsifikatora magisterija Ante Ðapiæa poslao u zastaru, a potom i tužio Feralova novinara koji je o tome pisao. O tom evidentnom sukoba interesa i moguæoj korupciji, do danas se, meðutim, nije oglasio nitko i ništa iz redova sudaca ili pravosudnih instanci, ukoliko se reakcijom ne smatra nesuvislo tamburanje nekih Pešutiæevih kolega o tome smije li ili ne jedan sudac provoditi noæi na takvim opskurnim mjestima, ali ni rijeèi o konzekvencama za Pešutiæa kojemu piæe plaæa moguæi osumnjièenik za tešku saobraæajnu nesreæu s kobnim posljedicama. Zakljuèak je samo jedan - Pešutiæ i ovoga puta može biti miran.

I taman kada pomislimo da smo barem jedan dan predahnuli od neke nove akcije naših èuvara reda i mira, kad ono novi uspjeh: splitska je policija, ma što temeljna, interventna (koliko to košta sam bog zna), pohapsila oveæu grupu opasnih kriminalaca, šestoro mladih francuskih glazbenika, koji da su, pazi sad, dvadesetak minuta iza ponoæi, narušavali javni red i mir. Pa su ih intervenci æorkirali na 12 sati i to, kako su mladi glazbenici kasnije izjavili, "u æeliju velièine kokošinjca, bez prozora i zraka". Bravo za naše plavce, neš ti meni svirat tamo neki jazz i još pred oduševljenom publikom, pa još besplatno, nego mrš nazad u Francusku, jer ovo je grad u kojemu se ne smije svirati pristojna glazba, nego, brale, narodnjaci, uz obavezno urlikanje i narušavanje toga javnoga reda i mira sve do jutra, sve je to OK samo ako se radi o posjetiteljima onog "Pashe" ili sliènih mraènih mjesta na splitskim Baèvicama. Tu policija, vi pogaðajte zašto, a ja nekako mislim da je to zbog dobrih uzajamnih veza gazda tih prostora i organa reda, nikada, ali baš nikada, nije intervenirala.

Uglavnom, èitav je bataljon obiènih graðana ili francuskih muzièara pod lepezom minornih optužbi okusio svu strogost pravne države u Hrvata, a opet, tko im je kriv kada nisu optuženi za u nas najproduktivniji prijestup - ratni zloèin nad srpskim civilima. Tada bi ih svi ti represivni organi tretirali kao svoje najdraže, paèe, najroðenije. U tom bi sluèaju mogli imati svoju internetsku stranicu s linkovima na mraène, proustaške listove, mogli bi svakodnevno ispisivati patološke plahte o Feralovu uredniku Dragi Hedlu, nazivajuæi ga najpogrdnijim imenima, prijeteæi mu zatvorom i ludnicom... ma mogli biste svašta samo da se zovete Branimir Glavaš i da ste optuženi za ubojstva srpskih civila. Pa se dotièni na dnu svojih kretenskih pamfleta o Hedlu potpisuje kao dipl. jur., što hoæe reæi da je obrazovan, pa još i pravnik, pa onda još napiše i "Lukoran, kolovoza", e da se zna da je on na odmoru u svome ljetnikovcu.

Samo jedan pogled na Glavaševu stranicu, meðutim, dovoljan je da se sudarimo s golemim apsurdom te iste pravne države èiji se èinovnici uglavnom prazne i troše naš novac na hapšenja obiènih, mahom nevinih graðana, ili sitnih kriminalaca, dok se Glavašu dopušta nezamislivo – stalnu produkciju atmosfere straha za svjedoke, nekontrolirano vrijeðanje Drage Hedla i njegove obitelji, na što se onda, kao muha na govno, nalijepe i neke novine, iste, glavaševske provenijencije, pa æe najtiražniji dnevnik pod bezoènim naslovom: "Pravosudno upozorenje: Glavaš na slobodi, Hedl u zatvor", donijeti "mišljenje" jednog obiènog odvjetnika, ali zato prononsiranog nacionalista i ljubitelja svih Glavašu sliènih tipova o tome kako je Feralov urednik odbio svjedoèiti u procesu Glavašu zato jer je u dosluhu s glavnim državnim odvjetnikom, pa æe taj Hodak dalje ustvrditi kako se Glavaš ponaša u zakonskim okvirima, te nema razloga za njegovim pritvaranjem. Ali zato ima za Hedlovim.

Potom æe taj list, u svojoj poznatoj maniri, o ovome tekstu otvoriti internetsku raspravu, e kako bi tamo dao prostor svim onim anonimnim manijacima da o Hedlu laprdaju sve i sva, stvarajuæi atmosferu linèa za našeg osjeèkog urednika, nazivajuæi ga izmeðu ostaloga "Švabom koji mrzi Hrvatsku", i još "snajperistom koji je pucao po Osjeèanima". Naravno, sve su te svinjarije moguæe zbog toga što Glavaša nema s lijeve strane ovoga teksta, na nekoj sliènoj fotografiji. A opet, možda se èovjek zapravo ozbiljno priprema za neku ustanovu gdje bi ga smirivali dopuštajuæi mu da se i dalje igra na kompjutoru, recimo, na kauboje i Indijance, još bolje Srbe i Hrvate, na bum–bum, tko æe koga... Pa zašto mu bidnome taj Hodak ne savjetuje da i svoju obranu, ako do procesa ikada doðe, temelji baš na takvoj svojoj psihièkoj stabilnosti? Tako æe, garant, proæi lišo.

Feral Tribune

Cinjenica je da se trenutaèno u Hrvatskoj šesnaest optuženika za ratne zloèine - brani sa slobode. Meðu njima i Mihajlo Hrastov, na primjer, optužen za ubojstvo trinaest zarobljenika na Koranskome mostu, inaèe i dalje redoviti zaposlenik Ministarstva unutrašnjih poslova, koji u zatvoru - istražnom ili bilo kakvom drugom - nije proveo ni minute.

Meðu njima i Branimir Glavaš, na primjer, optužen za organizaciju i nareðivanje likvidacija srpskih civila u Osijeku, koji pak - braneæi se sa slobode - svakodnevno otkriva identitete tajnih svjedoka u svom procesu, javno ih vrijeða i zastrašuje, a njegovi ulièni kordoni doslovno im prijete smræu.

Share this post


Link to post
PRAVDA NA STRATIŠTU

Ivica ÐIKIÆ / Igor LASIÆ

16. kolovoza, 2006.

"Proces Glavašu odražava odsustvo kriterija u progonu odgovornih za ratne zloèine, jer ako se gleda na koji naèin se vode procesi protiv optuženika srpske nacionalnosti i onih koji su okrivljeni za ratni zloèin s hrvatske strane, a Glavaš je pritom paradigmatski sluèaj, vidimo užasnu diskrepanciju u kriterijima, kako progona i suðenja, tako i kaznene politike. Smiješno je da se u pritvor ide za drogu i gospodarski kriminal, a za najteže kazneno djelo, s najveæom zaprijeèenom kaznom, ne", kaže zagrebaèki odvjetnik Èedo Prodanoviæ

Takozvano hrvatsko pravosuðe trajni je skandal kojemu se kraj i ne nasluæuju, te samo o izboru tjedna za bavljenje tim fenomenom ovisi koja æe imena i sluèajevi poslužiti za ilustriranje bijede i impotentnosti spomenutog segmenta državne vlasti. Evo, recimo: glavni državni odvjetnik Mladen Bajiæ tek je nakon televizijskog emitiranja snimki ubijanja srpskih civila i zarobljenika u "Oluji", na potezu od Gline do Dvora na Uni, naložio otvaranje istrage, iako veæ godinama postoje izvještaji HHO-a i novinski tekstovi s detaljnim podacima o masakru što su ga na podruèju Gornjeg i Donjeg Žirovca, najveæim dijelom, poèinili pripadnici Petog korpusa Armije BiH, ali dosad, eto, nije bilo interesa da se utvrdi tko je odgovoran za dvjestotinjak pobijenih Srba, hrvatskih graðana; splitski opæinski sudac Robert Pešutiæ do kasnih se noænih sati družio s vlasnikom tvrtke èiji je zaposlenik, vozeæi tegljaè, skrivio smrt èetvero ljudi u tunelu Ledenik, te sa sudskim vještakom za promet, ali ga dosad nitko nije pozvao da objasni što je nekoliko sati radio s tim ljudima, nego se svi bave navodnom neprimjerenošæu lokala u kojemu se druženje odvijalo i suèevim odbijanjem da plati visoki raèun koji su mu ispostavili "Pashini" konobari.

Navodne nejasnoæe

Ili, recimo: zadarski istražni sudac Milan Peèina danima je odgaðao dati nalog za vještaèenje svih vozila što su bila ukljuèena u prometnu tragediju u Ledeniku, a dok se on skanjivao da se bavi svojim poslom, iz tunela su nestajali i sporni tegljaè, i gume s tog tegljaèa, nestao je i tahograf, i prikolica tegljaèa, manipuliralo se materijalnim tragovima, no Peèina je – upitan za gomilu vlastitih propusta – kazao samo kako mu je prekinut godišnji odmor i da je psihièki uzdrman groznim prizorima koje je vidio u tunelu; ministrica pravosuða Ana Lovrin – ista ona koja je najavila internu istragu o Peèininu ponašanju, istragu koja nikad neæe biti okonèana – gostuje na otvaranju striptiz-bara u vlasništvu zadarskog poduzetnika Bože Jusupa koji je bio istraživan zbog sumnje da financijski pomaže Gotovinino skrivanje; ministrica pravosuða Ana Lovrin vlasnica je, inaèe, kaznene prijave zbog pogodovanja graðevinskoj firmi "Gortan–Zadar" koju drže ugledni zadarski HDZ-ovci, ali naivno je misliti da se netko bavi sadržajem te prijave ili da æe se ikad itko time pozabaviti; Državno odvjetništvo na visokim je razinama napunjeno ljudima sumnjiva ponašanja i još sumnjivijih sposobnosti (Dragan Novosel, Božica Cvjetko, Stipe Vrdoljak, Ivan Galoviæ...)...

Veæ iduæeg tjedna ili mjeseca, ne treba sumnjati, za ilustraciju æe moæi poslužiti neki novi pravosudni djelatnici i njihove nove vesele zgode, no sigurno je da æe i u toj buduæoj kronici mjesto naæi "sluèaj Glavaš" koji mjesecima razgoliæuje, i èinit æe to – sva je prilika – još ustrajnije, èemer pravosudnog sustava i pojedinih njegovih predstavnika. "Proces Glavašu odražava odsustvo kriterija u progonu odgovornih za ratne zloèine", kaže zagrebaèki odvjetnik Èedo Prodanoviæ, "jer ako se gleda na koji naèin se vode procesi protiv optuženika srpske nacionalnosti i onih koji su okrivljeni za ratni zloèin s hrvatske strane, a Glavaš je pritom paradigmatski sluèaj, vidimo užasnu diskrepanciju u kriterijima, kako progona i suðenja, tako i kaznene politike. Ako ste u situaciji da ste osumnjièeni za ratni zloèin, te i dalje radite to što radi Glavaš, a svejedno još niste u pritvoru, onda svatko može pitati zašto je on, neki anonimni graðanin, završio u pritvoru. Smiješno je da se u pritvor ide za drogu i gospodarski kriminal, a za najteže kazneno djelo, s najveæom zaprijeèenom kaznom, ne."

Bajiæev doprinos

IDS-ov parlamentarni zastupnik Damir Kajin smatra da najveæa kritika pravosuðu dolazi iz samoga pravosuða. "Oni sami delegiraju proces Norcu u Rijeku ili Glavašu u Zagreb, svjesni koliko su 'neovisni' i gospiæki, i osjeèki sud. Poruèuju nam da sami svojim kolegama ne vjeruju i zašto bi onda Drago Hedl ili Damir Kajin vjerovali tom istom pravosuðu", veli on.

Pogledajmo sad ukratko elemente koji su od istrage o ratnim zloèinima u Osijeku 1991., u èijem je središtu Branimir Glavaš, naèinili potpunu lakrdiju. Poèelo je odmah pošto je svjedok Krunoslav Fehir isprièao svoju prièu Državnome odvjetništvu i Feralu: njegov otac, Josip Fehir, uprilièio je konferenciju za novinare na kojoj je otkrio identitet dotad zaštiæenog svjedoka, a logistièku podršku u organizaciji konferencije svesrdno mu je pružio Marko Dumanèiæ koji æe nešto kasnije postati jednim od Glavaševih advokata. Josip Fehir, naravno, nije kazneno gonjen zbog otkrivanja identiteta zaštiæenog svjedoka. Nedugo poslije ispovijedi Krunoslava Fehira, Osjeèanin Ivica Špiranec javno je potvrdio dobar dio njegova iskaza, no onda su ga posjetili ljudi iz Glavaševa ratnog kruga, konkretno Ištvan Mihalek, pa je Špiranec, s tragovima nasilja po tijelu, demantirao da je ikad išta prièao za medije. Potom je završio na psihijatriji. Mihalek je, inaèe, prije toga slao prijetnje i majci Krunoslava Fehira. Osjeèki gradonaèelnik i predsjednik HSP-a Anto Ðapiæ uprilièio je press-konferenciju da bi svekolikom opæinstvu obznanio imena svjedoka koji terete Glavaša: taj drski èin opstruiranja istrage prošao je, naravno, bez ikakvih sankcija za Ðapiæa.

Ivanu Ferenecu, još jednom Osjeèaninu koji se usudio javno progovoriti o Glavaševu iživljavanju nad zatoèenim Srbima, najprije je otrovan jedan pas, a onda mu je – da bi poruka o poželjnosti daljnje šutnje dobila na uvjerljivosti – otrovan i drugi kuæni ljubimac. Uslijedilo je prijeteæe pismo Feralovu uredniku Dragi Hedlu, saèinjeno od novinskih slova i s porukom da æe biti ubijen zajedno sa "svojim Levarom", to jest K. Fehirom: pošiljatelji prijetnje nikad nisu identificirani, no nije teško pretpostaviti da se radilo o nekom od Glavaševih operativaca. E, onda se zbio možda kljuèni, i svakako najmisteriozniji, moment istrage o Glavaševoj umiješanosti u ratne zloèine: premda je onih dana kad je Glavašu skidan saborski imunitet bliskim ljudima najavljivao da æe smjesta zatražiti pritvaranje, glavni tužitelj Mladen Bajiæ ipak je odustao od tog poteza, a jedino relevantno pitanje glasi tko je od Bajiæa zatražio da promijeni svoj prvotni naum, odnosno da Glavašu omoguæi višemjeseèni javni cirkus èiji je centralni cilj ismijavanje državnih službenika i zastrašivanje svjedoka optužbe.

Promjene iskaza

S ovim potonjim ciljem Glavaš je, malo po otvaranju istrage, pokrenuo vlastitu web-stranicu na kojoj je objavljivao istražne materijale i iskaze svjedoka, što nije bilo ništa drugo nego perfidno utjecanje na one koji trebaju svjedoèiti. Nije sigurno da su Glavaševe Internet-aktivnosti dovele do drastiènih razlika u iskazima koje su Ivan Grujiæ i Karl Gorinšeka dali policiji i istražnom sucu, ali je èinjenica da su obojica svjedoèeæi na potonjoj instanci bitno ublažila prvotne optužbe na raèun osjeèkog ratnog i poratnog šerifa. Glavaš je prestao s objavljivanjem istražne dokumentacije kad ga je istražni sudac Zdenko Posavec – onaj koji je konstatirao prijetnje svjedocima, ali nije mogao dokuèiti Glavaševe veze s njegovim jaranima koji su neposredno prijetili – upozorio da bi zbog toga mogao završiti iza rešetaka, ali je glasnogovornik zagrebaèkog Županijskog suda Krešimir Devèiæ nastavio tamo gdje je optuženik zaustavljen: javnosti je predoèio imena dvojice svjedoka – Nikole Vasiæa i Željka Èaglja – koji su potom odustali od sudjelovanja u postupku. Nastavila je i Slavonska televizija, Glavaševa glavna medijska ekspozitura, objavljujuæi iscrpan medicinski dosje svjedoka optužbe Vjenceslava Billa, a ukljuèio se i osjeèki Opæinski sud koji je nedavno aktivirao više od godinu dana staru Glavaševu tužbu protiv reèenog Billa i bivšeg župana Ladislava Bognara. Na koncu, ponovno se nije mogla suzdržati ni glavna zvijezda ove prièe, pa je u razgovoru za jedan web-portal soèno izvrijeðala Hedla, Billa i policijskog naèelnika Vladimira Fabera.

"Kao saborski zastupnik ne smijem komentirati rad pravosuða, ali pravosuðe kakvo je hrvatsko ne treba ni komentirati. Da se radi o bilo kome drugome umjesto o Glavašu, taj bi zbog težine kaznenog djela veæ bio u pritvoru, pa je oèito da neke odgovorne osobe rade s pravosuðem što ih je volja. Ipak, svejedno me èudi što je Glavaš na slobodi, èudi me što netko tko, usprkos povlastici, na ovaj naèin komentira svoj proces i tko tako govori o naèelniku policijske uprave i svjedocima, dakle, što èak ni time još nije stekao uvjete za pritvor", govori SDP-ovac Nenad Staziæ, dok HNS-ov èelnik Radimir Èaèiæ misli da Glavaševo nedopustivo ponašanje puno govori o civilizacijskoj razini zemlje, kao i o poziciji pravosuða, te ugledu koji uživa policija.

"Sudeæi po svemu, Glavaš se u javnosti osjeæa stabilno i sigurno, iako je moje mišljenje da je to više fasada nego suština", kaže Èaèiæ suzdržavajuæi se od šireg komentiranja zbog èinjenice da nije pravnik i da naèelno ne podržava komentiranje tekuæih sudskih procesa. Tom isprikom poslužila se još nekolicina zagrebaèkih profesora kaznenog prava i uglednih sudaca koje su Feralovi novinari kontaktirali radeæi na ovom tekstu: èvrsto držanje za skute formalnosti pritom može dovesti do totalnih apsurda, naime, do toga da se istrage i sudski procesi mogu, što je veæ èest sluèaj, pretvarati u poligone za optuženièko, sudaèko ili tužiteljsko iživljavanje, a da o tome nitko ništa neæe imati da kaže.

"Èast izuzecima, ali hrvatsko sudstvo danas je sve, samo ne vjerodostojno, èak bih rekao da je uèinjen korak nazad u odnosu na devedesete, s tim da je sad sudstvo pretežno ovisno o kapitalu, poglavito velikim kompanijama", smatra Kajin, a Èedo Prodanoviæ kaže da u pravosuðu vlada kaos prouzroèen uplivom razlièitih, pa i politièkih, kriterija, što Branimir Glavaš itekako iskorištava. "Najveæi problem je to što nakon procesa Glavašu postaje upitno kako u pravosuðu uspostaviti kriterije profesionalnosti i nezavisnosti, te koliko æe vremena trebati za taj posao koji, oèito, nikome nije važan i kojim se nitko ozbiljno ne bavi", zakljuèuje Prodanoviæ.

Feral Tribune

Share this post


Link to post

SLUÈAJ OSIJEK '91. Sljedeæeg utorka istražni sudac Zdenko Posavec nastavlja ispitivati svjedoke zbog ubojstva Srba

Kramariæ neæe svjedoèiti protiv Glavaša

Sedam rujanskih roèišta u sluèaju Glavaš otvorit æe sljedeæeg utorka Zlatko Kramariæ. Premda ga je predložilo tužiteljstvo, Kramariæ kaže da nije svjedok ni optužbe ni obrane, veæ vremena u kojem se branio Osijek. Kramariæev je iskaz, inaèe, veæ zabilježen u predistražnom postupku, a ponovan iskaz koji mora dati u istrazi ga, priznaje, nije obradovao.

Osjeæam se loše. Ne veselim se ni doktorima ni sudovima kaže. Iako od Kramariæeva svjedoèenja tužiteljstvo dosta oèekuje, on kaže da spoznaja nema o konkretnim dogaðanjima, veæ može govoriti o atmosferi u gradu. Tada je, kaže, policija zabilježila porast kriminala u Osijeku devet puta, a gradom su kružile glasine o odvoðenju ljudi, pljaèkama... S prièama koje su o tome kružile Osijekom upoznao je, kaže, i predsjednika Tuðmana koji ih je ozbiljno primio na znanje. Na pitanje je li mu itko tada upro prstom u Glavaša, Kramariæ kaže da nije.

Glasine da mu je Ðorðe Petkoviæ, èije se ubojstvo stavlja na teret Glavašu, bio znanac, Kramariæ opovrgava. Petkoviæ mu je, kaže, jednom bio u uredu da bi se prijavio za obranu grada, a on ga je preusmjerio na Sekretarijat za narodnu obranu. Danas se ne bi ni sjeæao njegova imena da nekoliko dana poslije nije objavljeno da je Petkoviæ ubijen u pokušaju atentata na Glavaša. Iako Glavaš smatra da je ta Kramariæeva izjava provokacija, Kramariæ kaže da u njemu nema nikakve zloæe prema Glavašu.

Farsa se nastavlja, svi svjedoci se plase za svoj zivot i zivote svojih familija.

Share this post


Link to post
Odgoðeno saslušanje svjedoka

08.09.2006.

Nacional

Saslušanje u istrazi protiv Branimira Glavaša i Krunoslava Fehira, osumnjièenih za ratni zloèin protiv srpskih civila 1991. godine, koje je trebalo biti održano u petak, odgoðeno.

Glasnogovornik Županijskog suda Krešimir Devèiæ rekao je Hini da se od troje svjedoka koji su danas trebali biti saslušani pred istražnim sucem Zdenkom Posavcem, dvoje svjedoka isprièalo, dok treæi nije uredno dobio sudski poziv. Dodao je da æe ti svjedoci biti saslušani najvjerojatnije tijekom listopada, buduæi da su do tada zauzeti svi termini. Nastavak saslušanja zakazan je za utorak, 12. rujna kada bi trebali svjedoèiti ranije predviðeni svjedoci. U istražnom zahtjevu tužiteljstvo je predložilo saslušanje 45 svjedoka te provoðenje dodatnih sudsko-medicinskih i balistièkih vještaèenja.

U predistražnom postupku saborski zastupnik Glavaš je pred istražnim sucem odbacio sve optužbe tužiteljstva koje ga tereti za zlostavljanje troje srpskih civila te ubojstvo dvojice, od kojih se jednom gubi svaki trag. Fehira, bivšeg pripadnika osjeèke postrojbe kojom je 1991. zapovijedao Glavaš, sumnjièi se da je zlostavljao jednog zarobljenog civila i pucao u njega, a pred istražnim sucem je i priznao zloèin te optužio Glavaša kao nalogodavca.

Share this post


Link to post
Pejiæ svjedoèio na Glavaševom suðenju

Pejiæ je tijekom svog svjedoèenja izjavio da je bio svjedok istine, a ne Tužiteljstva ili Branimira Glavaša.

12.09.2006. Nacional

U istražnom postupku protiv Branimira Glavaša osumnjièenog za ratni zloèin protiv civila srpske nacionalnosti u Osijeku, u utorak je svjedoèio Zdravko Pejiæ, ratni naèelnik osjeèkog SZUP-a koji je prije dvije godine za medije izjavio kako je Glavašu pokazao transkript jednog razgovora Mate Šabiæa Šabana u kojem ovaj kaže: “Glavaš me poèeo previše napadati, zaslužio je da ga ubijem”. Šabiæ je ubijen 20 dana nakon toga, a Glavaš je u svojim memoarima ustvrdio da ga je Pejiæ nagovorio da likvidira Šabiæa, što je on navodno odbio.

Pejiæ je tijekom svog svjedoèenja izjavio da je bio svjedok istine, a ne Tužiteljstva ili Branimira Glavaša, a što se tièe Mate Šabiæa: "Šabiæ je periferan sluèaj u Cijelim tim dogaðanjima vezanim za Osijek, niti je Šabiæ apostrofiran kao inkriminacija u ovom sluèaju."

Share this post


Link to post
Bivši policijski pripravnik svjedoèio u istrazi protiv Glavaša

ZAGREB - U istrazi protiv Branimira Glavaša i Krunoslava Fehira, osumnjièenih za ubojstva srpskih civila u Osijeku 1991., danas je na zagrebaèkom Županijskom sudu svjedoèio Krsto Klariæ koji je kao policijski pripravnik bio na oèevidu ubojstva srpskog civila Èedomira Vuèkoviæa, èije je ubojstvo, po tvrdnjama tužiteljstva, naredio Glavaš.

Sadržaj iskaza svjedoka nije poznat, buduæi su stranke u postupku obvezne pojedinosti istrage držati u tajnosti.

Glasnogovornik suda Krešimir Devèiæ samo je potvrdio da je saslušan Krsto Klariæ te da se drugi svjedok nije pojavio jer mu nije uredno dostavljen poziv.

Nastavak istrage istražni sudac Zdenko Posavec zakazao je za 21. rujna.

Glavaša tužiteljstvo tereti da je osobno naredio zlostavljanje i ubojstvo srpskih civila Èedomira Vuèkoviæa i Ðorða Petkoviæa te muèenje troje srpskih civila.

Krunoslav Fehir, drugoosumnjièeni za ratni zloèin nad Srbima u Osijeku, tužiteljstvu je, kako su pisali mediji, navodno izjavio da su pripadnici tzv. Glavaševe osjeèke bojne poèetkom rujna 1991. cijeli dan muèili Vuèkoviæa i Petroviæa, te da je jedan od njih ubijen pri pokušaju bijega, a drugi po izravnoj Glavaševoj naredbi.

14.09.2006

Share this post


Link to post
Kæerka i supruga žrtve svjedoèile u istrazi protiv Glavaša

ZAGREB - Svjedoèenjem supruge i kæerke Ðorða Petkoviæa, nestalog srpskog civila koji je navodno zlostavljan i ubijen po nalogu Branimira Glavaša, danas je na zagrebaèkom Županijskom sudu nastavljena istraga protiv Glavaša i Krunoslava Fehira, osumnjièenih za ratne zloèine protiv srpskih civila u Osijeku 1991.

Svjedokinje su pred istražnim sucem Zdenkom Posavcem prièale o nestanku oca i supruga koji je, po tvrdnjama tužiteljstva, ubijen po nalogu Glavaša.

Tijelo Ðorða Petkoviæa do danas nije pronaðeno.

Kako se neslužbeno doznaje, njegova kæerka i supruga u svom iskazu nisu nikoga teretile.

Osim za Petkoviæa, Glavaša tužiteljstvo tereti da je osobno naredio zlostavljanje i ubojstvo i Èedomira Vuèkoviæa te muèenje troje srpskih civila.

Drugoosumnjièeni Krunoslav Fehir, pripadnik postojbe kojom je zapovijedao Glavaš, izjavio je u istrazi da je Glavaš naredio ubojstvo Petkoviæa. Kazao je da je iz razgovora s pripadnicima postrojbe saznao da je Petkoviæ završio kao i Vuèkoviæ koji je ubijen pri pokušaju bijega iz zarobljeništva.

Istraga se nastavlja sutra.

Vecernji list 26.09.2006

Share this post


Link to post
Suðenje Glavašu privremeno seli u BeogradZa srijedu, 4. listopada pred Sudom za ratne zloèine u Beogradu zakazano ispitivanje novinarke Snežane Beriæ, koja je 1991. u Osijeku navodno zlostavljana po Glavaševom nalogu.

27.09.2006. Nacional

Saslušanjem bivšeg pripadnika osjeèke 106. brigade HV-a na zagrebaèkom Županijskom sudu u srijedu je nastavljena istraga protiv Branimira Glavaša koja se iduæeg tjedna ‘seli’ u Beograd, gdje bi istražni sudac trebao ispitati novinarku Snežanu Beriæ, koja je 1991. u Osijeku navodno zlostavljana po Glavaševom nalogu. Zbog tajnosti istrage od stranaka u postupku i suca Zdenka Posavca nije se moglo doznati o èemu je svjedoèio bivši pripadnik 106. brigade. No, Posavec je potvrdio da je za srijedu, 4. listopada pred Sudom za ratne zloèine u Beogradu zakazano ispitivanje Snežane Beriæ, njezinog brata i roditelja.

Snežana Beriæ radila je kao dopisnica beogradske Politike iz Osijeka, a tužiteljstvo Galavaša sumnjièi da je osobno naredio njezino zlostavljanje. Ona je poèetkom ove godine u intervjuu splitskom tjedniku Feral Tribune o dogaðajima u Osijeku 1991. izjavila da su je maltretirali, tukli i prijetili smræu u Sekretarijatu za narodnu obranu. Kazala je i da je tadašnji sekretar Glavaš u hodniku njezinim, takoðer privedenim roditeljima Ratku i Smilji, rekao da se zadnji put pozdrave s kæerkom.

Izjavila je da je potom u Glavašev ured ušao neki civil, zahvaljujuæi kojem je izašla iz Sekretarijata, a prije èega ju je Glavaš navodno snažno ošamario. Glavaš je u medijima ranije izjavio da su Snežanu Beriæ neki vojnici doveli u Sekretarijat i da se tamo zadržala samo 15 minuta, nakon èega ju je odvela policija. Tvrdi da ju nije ošamario, veæ da ju je svojom intervencijom spasio. Osim za muèenje snežane Beriæ, tužiteljstvo Glavaša tereti da je naredio muèenje još dvoje srpskih civila te ubojstvo Èedomira Vuèkoviæa i Ðorða Petkoviæa.

Share this post


Link to post

SASLUŠANA ÈETIRI SVEDOKA U POSTUPKU PROTIV GLAVAŠA

4.10.2006 (Tanjug)

- Portparol Okružnog suda u Beogradu Ivana Ramiæ izjavila je danas Tanjugu da je istražni sudija Veæa za ratne zloèine Okružnog suda saslušao èetiri svedoka u kriviènom postupku protiv Branimira Glavaša, šefa odbrane Osijeka, osumnjicenog za ratne zloèine nad srpskim civilima 1991. i 1992. godine

Okružni sudija Veæa za ratne zloèine u Beogradu saslušao je svedoke postupajuæi po zamolnici Županijskog suda u Zagrebu.

Share this post


Link to post
Bivša dopisnica "Politike" svjedoèila protiv GlavašaNovinarka, njezini roditelji i brat navodno su u Osijeku te godine bili zlostavljani po Glavaševu nalogu.

Snežana Beriæ, nekadašnja dopisnica beogradske "Politike" iz Osijeka saslušana je u srijedu u Tužiteljstvu za ratne zloèine u Beogradu, u sklopu istrage protiv nezavisnog saborskog zastupnika Branimira Glavaša zbog sumnje za ratni zloèin nad srpskim civilima u Osijeku 1991. Novinarka, njezini roditelji i brat navodno su u Osijeku te godine bili zlostavljani po Glavaševu nalogu. "Glavaš je bio nalogodavac, ali nije tu bio samo on: glavaši su postojali u svim mjestima u Hrvatskoj", izjavila je Beriæ, te dodala da je svjedoèeæi u Beogradu govorila, osim o onome što se njoj konkretno dogodilo, i o ukupnoj politièkoj situaciji u Hrvatskoj 1991. godine, u kojoj je Glavaševa, te uloga Tomislava Merèepa i Vladimira Šeksa bila dio "organizirane politike protiv Srba u Hrvatskoj, u kojoj oni jesu odgovorni kao nalogodavci, ali su to i svi oni iznad njih, sve do vrhovništva u Zagrebu".

Beriæ je izjavila da je spremna protiv Glavaša svjedoèiti i u Zagrebu bude li protiv njega podignuta optužnica, ali samo uz ozbiljnije mjere sigurnost. Vrlo problematiènom smatra èinjenicu da se Glavaš brani sa slobode.

U intervjuu splitskom tjedniku "Feral Tribune" o dogaðajima u Osijeku 1991. izjavila je da su je maltretirali, tukli i prijetili smræu u Sekretarijatu za narodnu obranu. Tadašnji sekretar Glavaš u hodniku je njezinim, takoðer privedenim, roditeljima Ratku i Smilji rekao da se zadnji put pozdrave s kæerkom, a da je potom u Glavašev ured ušao neki civil, zahvaljujuæi kojem je izašla iz Sekretarijata, a prije èega ju je Glavaš navodno snažno ošamario. Glavašu je odbijen zahtjev da prisustvuje istražnom roèištu na kojem je ispitana Snežana Beriæ.

Na Vojnom sudu u Beogradu još je 1992. godine voðena istraga protiv Glavaša, Vladimira Šeksa, Tomislava Merèepa i Ivana Vekiæa te je protiv njih podignuta optužnica za genocid, ratne zloèine protiv civilnog stanovništva u Osijeku i Vukovaru i oružanu pobunu. U kolovozu te godine optužnica je podignuta protiv još 41 osobe, koje su u to vrijeme bile u pritvoru. Iste je godine, nakon što su Vlada SR Jugoslavije i Vlada Republike Hrvatske zakljuèile sporazum o repatrijaciji, Vojni sud je protiv 41 optuženog ukinuo pritvor i oni su, u okviru razmjene "svi za sve" otišli u Hrvatsku.

Za postojanje optužnice šira javnost je saznala nakon televizijske izjave Vesne Škare Ožbolt ovoga proljeæa, kojoj je tadašnji ministar Srbije i Crne Gore Rasim Ljajiæ još lani spomenuo da postoji dokumentacija o tome u Tužiteljstvu u Beogradu. Optužnica protiv Glavaša i ostale trojice nije stupila na snagu jer im nije mogla biti uruèena, a stajalište srbijanskog pravosuða je da se optuženima za ratne zloèine ne sudi odsustvu.

Nacional 04.10.2006

Share this post


Link to post
Na suðenju Glavašu govorio i Špegelj

Svjedoèenjem prvog ratnog ministra obrane Martina Špegelja danas je na zagrebaèkom Županijskom sudu nastavljena istraga protiv Branimira Glavaša i Krunoslava Fehira, osumnjièenih za ratne zloèine protiv srpskih civila u Osijeku 1991

Špegelj je pred istražnim sucem Zdenkom Posavcem prièao o obrani Osijeka u vrijeme dok je bio ministar obrane, od kolovoza 1990. do srpnja 1991.

Neslužbeno se doznaje da nije govorio o inkriminacijama koje se Glavašu stavljaju na teret jer o tome nema saznanja.

Osim Špegelja saslušan je i osjeèki dragovoljac Dražen Pavièiæ.

Glavaša tužiteljstvo tereti da je osobno naredio zlostavljanje i ubojstvo srpskih civila Èedomira Vuèkoviæa i Ðorða Petkoviæa te muèenje troje srpskih civila.

Krunoslav Fehir, drugoosumnjièeni za ratni zloèin nad Srbima u Osijeku, tužiteljstvu je, kako su pisali mediji, navodno izjavio da su pripadnici tzv. Glavaševe osjeèke bojne poèetkom rujna 1991. cijeli dan muèili Vuèkoviæa i Petroviæa, te da je jedan od njih ubijen pri pokušaju bijega, a drugi po izravnoj Glavaševoj naredbi.

Vecernji-list 05.10.2006

Share this post


Link to post
Bivši naèelnik osjeèke policije svjedoèio u istrazi protiv Glavaša

ZAGREB - Bivši naèelnik osjeèke policije Mato Šalinoviæ, koji je 1991. na tom mjestu naslijedio ubijenog Josipa Reichl-Kira, svjedoèio je danas u nastavku istrage protiv Branimira Glavaša i Krunoslava Fehira, osumnjièenih za ratne zloèine nad srpskim civilima u Osijeku

Zbog tajnosti postupka na zagrebaèkom Županijskom sudu nije se moglo doznati što je pred istražnim sucem Zdenkom Posavcem rekao bivši naèelnik osjeèke policije Šalinoviæ.

Osim njega, danas je svjedoèio i Marijan Iviæ, bivši zamjenik naèelnika osjeèke policije.

Do sada je u istrazi saslušano nešto manje od 20 svjedoka od 45 koliko ih je ukupno predložilo tužiteljstvo.

Istraga se nastavlja sutra.

Glavaša tužiteljstvo tereti da je osobno naredio zlostavljanje i ubojstvo srpskih civila Èedomira Vuèkoviæa i Ðorða Petkoviæa te muèenje troje srpskih civila.

Krunoslav Fehir, drugoosumnjièeni za ratni zloèin nad srpskim civilima u Osijeku, sumnjièi se da je zlostavljao jednog zarobljenog civila i pucao u njega. On je pred istražnim sucem priznao zloèin i optužio Glavaša kao nalogodavca.

Vecernji-list 10.10.2006

Share this post


Link to post
Po treæi put zatraženo pritvaranje Glavaša

ZAGREB - Protiv Branimira Glavaša, osumnjièenog za ratni zloèin protiv srpskih civila u Osijeku 1991., tužiteljstvo je po treæi put zatražilo pritvor jer, kao i u prethodnim sluèajevima, smatra da Glavaš u istrazi utjeèe na svjedoke, doznaje se na zagrebaèkom Županijskom sudu.

"Stigao je novi zahtjev zagrebaèkog Županijskog državnog odvjetništva za odreðivanjem pritvora Branimiru Glavašu", potvrdio je Hini glasnogovornik suda i istražni sudac Krešimir Devèiæ. Kazao je da je tužiteljstvo u zahtjevu navelo nove èinjenice i podatke koji, po njihovom mišljenju, upuæuju da Glavaš kontinuirano vrši odreðeni pritisak na pojedine svjedoke.

Glasnogovornik suda, ali ni istražni sudac Zdenko Posavec koji treba odluèiti o zahtjevu, nisu željeli otkriti s kojim to novim èinjenicama raspolaže tužiteljstvo.

Jedan od Glavaševih branitelja Ante Maduniæ kazao je da je istražnom sucu predao pisani podnesak u kojemu obrazlaže zašto i ovoga puta nema valjanih razloga za pritvorom.

Po njegovim rijeèima, tužiteljstvo se u zahtjevu pozvalo na izjave "dva, tri svjedoka koji smatraju da je Glavaš utjecao na njihova svjedoèenja", no ni Maduniæ nije želio otkriti pojedinosti.

Ocijenio je kako je rijeè o novom pritisku tužiteljstva na istražnog suca.

Sudac Posavec, koji od sredine lipnja ove godine vodi sudsku istragu, najavio je da æe do kraja dana odluèiti o zahtjevu tužiteljstva. Na tu odluku stranke u postupku imaju pravo žalbe o èemu u tom sluèaju odluèuje izvanraspravno vijeæe zagrebaèkog Županijskog suda.

U Državnom odvjetništvu RH nisu željeli ništa reæi o svom zahtjevu.

Zagrebaèko tužiteljstvo do sada je u dva navrata tražilo pritvaranje Glavaša, no oba zahtjeva su im odbijena, kao i žalbe na te odluke.

Vecernji-list 11.10.2006

Share this post


Link to post

komedija se nastavlja.....

Odbijen i treæi zahtjev za Glavaševim pritvaranjem

ZAGREB - Odbijen je i treæi zahtjev tužiteljstva za pritvaranjem Branimira Glavaša, osumnjièenog za ratni zloèin protiv srpskih civila u Osijeku 1991., doznaje se danas na zagrebaèkom Županijskom sudu.

Istražni sudac Zdenko Posavec odbio je zahtjev za pritvaranjem osumnjièenog nezavisnog saborskog zastupnika uz obrazloženje da dokazi o njegovom navodnom utjecanju i pritisku na svjedoke nisu dostatni za odreðivanje pritvora.

Zagrebaèko Županijsko državno odvjetništvo zahtjev je temeljilo na navodnom pritisku Glavaša na èetiri svjedoka.

Sudac Posavec je, pak, kako se doznaje od njegovog kolege i glasnogovornika suda Krešimira Devèiæa, u svojoj odluci naveo da je do sada u istrazi saslušao 24 svjedoka te da mu se nitko od njih nije požalio na nekakav pritisak od strane Glavaša ili bilo koga drugoga. Meðu njima su bili i neki svjedoci za koje u tužiteljstvu tvrde da su bili pod pritiskom.

Posavec je stoga zakljuèio da nema bojazni da bi se utjecajem na svjedoke mogla omesti istraga koju protiv Glavaša i drugoosumnjièenog Krunoslava Fehira vodi od sredine lipnja ove godine.

Tužiteljstvo u roku dva dana ima pravo žalbe o kojoj odluèuje izvanraspravno vijeæe zagrebaèkog Županijskog suda. Odluka tog vijeæa je pravomoæna.

Zagrebaèko tužiteljstvo do sada je u dva navrata tražilo pritvaranje Glavaša, no oba zahtjeva su im odbijena, kao i žalbe na te odluke.

Glavaša tužiteljstvo tereti da je osobno naredio zlostavljanje i ubojstvo srpskih civila Èedomira Vuèkoviæa i Ðorða Petkoviæa te muèenje troje srpskih civila.

Krunoslav Fehir, drugoosumnjièeni za ratni zloèin nad srpskim civilima u Osijeku, sumnjièi se da je zlostavljao jednog zarobljenog civila i pucao u njega. On je pred istražnim sucem priznao zloèin i optužio Glavaša kao nalogodavca.

Vecernji list 11.10.2006

Share this post


Link to post
SLUÈAJ OSIJEK '91.

Novi policijski dokazi dostatni za uhiæenje Branimira Glavaša

Autor Tanja Božiæ

Koliko æe najnovije kaznene prijave i uhiæenja u Osijeku utjecati na pritvaranje Branima Glavaša, pitanje je koje se postavlja nakon juèerašnje obajave o još jednoj dovršenoj fazi kriminalistièke obrade.

Dragovoljac u Srbiji

Prema tvrdnjama upuæenih, one æe biti dovoljne za pritvaranje nekadašnjeg osjeèkog èelnika koji, s obzirom na to da petorica od šest pritvorenih imaju odvjetnike, veæ u rukama ima istražne zahtjeve pokrenute protiv njih. Najnoviju moguænost da izbjegne pritvor Branimir Glavaš, èovjek koji je bez sumnje imao stvarnu moæ u Osijeku tijekom rata, ovaj je put vidio u pokušaju da kljuènog svjedoka Damira Hubera preseli – u Srbiju. Razlog “iznenadnom” Huberovu preseljenju – a rijeè je, podsjetimo, o dragovoljcu Domovinskog rata – jest izbjegavanje da se pojavi pred istražnim sucem Županijskog suda u Zagarebu Zvonkom Posavcem koji ga je veæ dva puta èekao na zakazanim saslušanjima.

Drži ga u šaci

Prema osjeèkim izvorima nema nikave dvojbe da je Huber ne samo na Glavaševoj strani, jer mu svojim nepojavljivanjem pomaže da izbjegne pritvor, nego ga osjeèki moænik oèito drži u šaci i manipulira njime. Pa i do te mjere da ga može preseliti meðu ljude protiv koji se do juèer borio. Prema Veèernjakovim izvorima Huber je u policiji – iako to u PU osjeèko-baranjskoj ne žele komentirati – dao iskaz koji je izuzetno važan, a zbog kojeg je Državno odvjetništvo tražilo da ga se sasluša kao svjedoka.

Njegov je iskaz naime osjeèka policija oèito ocijenila kljuènim te ga dostavila Državnom odvjetništvu. U prilog tome da je rijeè o iskazu koji bi Glavaša mogao odvesti u pritor govori podatak da je Huber trebao biti saslušan po hitnom postupku. No, on se ni tom pozivu nije odazvao, što nedvojbeno govori kako je na njega izvršen pristisak. Neslužbeni izvori dodaju kako je Hubera “obradio” Glavašev èovjek specijalist upravo za “uvjeravanja” Ištvan Mihaliæ Pišta te još jedna ososba iz neposrednog Glavaševa okruženja. Pišta je, podjstimo, iz više osjeèkih sluèajeva poznat po zastrašivanju svjedoka. Glavaš je, više nije upitno, svjestan da bi Huberovo pojavjivanje pred istražnim sucem Posavcem i obveza da ponovi i obrazloži iskaz dan u osjeèkoj policiji, bio koban za njega.

Bez izlaza

Ako bi Huber ponovio iskaz iz policije, vrijeme do Glavaševa pritvaranja mjerilo bi se satima. No, ako bi se osjeèki dragovoljac s privremenim prebivalištem u Srbiji odluèio lažno svjedoèiti, sam bi završio u pritvoru. I to zbog lažnog svjedoèenja. Ali, ondje ne bi ostao sam: pridružio bi mu se i Branimir Glavaš, i to zbog kaznenog djela spreèavanja dokazivnja. Hoæe li Huber štititi Glavaša po cijenu svoje slobode ili æe ga, bez obzira na “prijateljstvo”, prokazati vidjet æe se na Županijskom sudu u Zagrebu.

Vecernji-list 21.10.2006

Share this post


Link to post
23.10.2006

Branimiru Glavašu odreðen pritvor, odluka o skidanju imuniteta iza zatvorenih vrata

Istražni sudac zagrebaèkog Županijskog suda Zdenko Posavec danas je odredio pritvor Branimiru Glavašu, osumnjièenom za ratni zloèin nad civilima u Osijeku 1991., priopæila je predsjednica tog suda Mirjana Rigljan. Ako mu povjerenstvo skine imunitet, oèekuje se da æe Branimir Glavaš održati tiskovnu tiskovnu konferenciju, a tada je i moguæ njegov pritvor.

"Niti sam ga ja teretio, niti sam ja inicirao postupak. To je stvar pravosuða. Želim mu puno sreæe," poruèio je Vladimir Šeks svom nekadašnjem bliskom suradniku i prijatelju.

Sudac Posavec prihvatio je prijedlog Državnog odvjetništva od 10. listopada da se Glavaša pritvori zbog utjecaja na svjedoke u istražnom postupku, stoji u priopæenju, te dodaje da æe rješenje o odreðivanju pritvora biti dostavljeno strankama u postupku, koje imaju pravo žalbe, te Hrvatskom saboru na odobrenje izvršenja odluke o pritvoru.

Pritvaranje Glavaša, nezavisnog saborskog zastupnika, tužiteljstvo je nedavno zatražilo po treæi put, tvrdeæi da je Glavaš izvršio pritisak na èetiri svjedoka.

Posavec je prethodna dva zahtjeva odbio, a nakon žalbe Državnog odvjetništva na odbijanje i posljednjeg njihovog zahtjeva, izvanraspravno vijeæe Županijskog suda naložilo mu je da provjeri tvrdnje tužiteljstva, pribavi još neke podatke i potom po hitnom postupku ponovno odluèi o zahtjevu, što je Posavec danas uèinio, prihvativši prijedlog tužiteljstva.

Sudac Posavec je krajem prošloga tjedna dobio podatke o postupku koji se u Osijeku vodi protiv nepoznatog poèinitelja, a zbog utjecaja na svjedoka Matu Šalinoviæa, bivšeg šefa osjeèke policije koji je na tom mjestu naslijedio ubijenog Josipa Reihl Kira.

Glavaša tužiteljstvo tereti da je osobno naredio zlostavljanje i ubojstvo srpskih civila Èedomira Vuèkoviæa i Ðorða Petkoviæa te muèenje troje srpskih civila.

Krunoslav Fehir, drugoosumnjièeni za ratni zloèin nad srpskim civilima u Osijeku, sumnjièi se da je zlostavljao jednog zarobljenog civila i pucao u njega. On je pred istražnim sucem priznao zloèin i optužio Glavaša kao nalogodavca

6:1 za glasanje o skidanju imuniteta iza zatvorenih vrata

Od sedam nazoènih èlanova Povjerenstva, šestero ih je glasalo da se odluka o skidanju imuniteta Branimiru Glavašu donese iza zatvorenih vrata. Protiv te odluke energièno je bio samo HSP-ovac Vlado Jukiæ. Petero HDZ-ovaca, ukljuèujuæi i predsjedavajuæeg Damira Sesveæana, te jedna SDP-ovka (Ivana Posavec Krivec) glasovali su da se rasprava nastavi iza zatvorenih vrata za javnost. (bs, vm)

vecernji-list 23.10.2006

Share this post


Link to post
SLUÈAJ OSIJEK '91. Istražni sudac odobrio pritvaranje

Glavaš æe povuæi i Šeksa?

Autor VANJA MOSKALJOV, MLADENKA ŠARIÆ, SILVANA PERICA

Nakon cjelodnevnog èekanja u Zagrebu Branimir Glavaš se zaputio u rodni Osijek kako bi se, doznali smo, sam predao istražnom sucu. Predaju su, neslužbeno smo doznali, dogovorili njegovi osjeèki odvjetnici, jer Glavaš nije želio spektakl pred kamerama.

Tako su završena višemjeseèna nagaðanja hoæe li glavni državni odvjetnik Mladen Bajiæ uspjeti ishoditi pritvor za Glavaša. Treæi je zahtjev Bajiæu napokon donio uspjeh, jer je istražni sudac Zdenko Posavec prihvatio zahtjev da se Glavaša pritvori zbog utjecaja na svjedoke i od Sabora zatražio odobrenje. Mandatno-imuniteto povjerenstvo mu ga je i dalo i to na temelju zahtjeva koji je poslao državni odvjetnik iz Osijeka. Kad je Glavaš vidio da je za pritvor odreðen upravo Osijek, odluèio se vratiti, premda je u Zagreb došao kako bi se predao u Remetincu.

Križaljka smrti

MIP, inaèe, nije imao lagan zadatak, jer je morao odluèiti koji æe od dva zahtjeva prihvatit jer istodobno ne mogu biti donesena dva rješenja o pritvoru jedne osobe. Glavaš, koji tvrdi da je rijeè o politièkom procesu koji je protiv njega pokrenulo vodstvo HDZ-a, razmišljao je da u nastavku postupka govori, meðu ostalim, o odgovornosti svog tadašnjeg nadreðenog Vladimira Šeksa.

Kad smo ga juèer izjutra, dok se još èekala suèeva odluka, pitali je li toèno da kani "udariti" na Šeksa, Glavaš nas je uputio na svoj ljetošnji iskaz u Saboru gdje je govorio o tzv. sluèaju Drava. Nisam o tome govorio bez razloga rekao nam je Glavaš. Na devetoj od 11 stranica Glavaševa obraæanja zastupnicima, nekoliko sati prije nego što su mu prvi put skinuli imunitet radi pokretanja istrage, navedeno je niz imena iz tzv. križaljke smrti.

Rijeè je o ljudima koji su, rekao je tada Glavaš, navodno odvedeni iz obiteljskih kuæa, vezani selotejpom, odvedeni do Drave i ubijeni pištoljem kalibra 7,65. Glavaš je tad naveo imena Svetislava Vukajloviæa, Petra Ladnjaka, Alije Šabanoviæa, Miroslava Kutliæa, Bogdana Poèuèe i Milenka Stanara. "Iz križaljke smrti sve je vidljivo. Znano je i tko je odgovoran za ubojstvo rezervista JNA u dvorištu policije, kao i za pokolj sedam srpskih civila, ali i dva hrvatska policajca Zdravka Pokrajca i Milorada Ðekiæa 1991. u Sarvašu. Moje je savjest èista.

Linija odgovornosti pokazuje da ta ubojstva ne vode prema meni, nego prema mom nadreðenom ili nekom drugom", rekao je tada Glavaš. Premda u obraæanju Saboru nijednom nije izrijekom spomenuo Šeksovo ime, znalo se da misli na njega kad god spominje svog nadreðenog.

Povlaèenje drugih

Hoæe li Glavaš zaista i ostvariti spekulacije da æe za sobom povuæi i druge? Njegov branitelj Ante Maduniæ kaže da se u sluèaju likvidacija na Dravi, iznenada odjednom spominje i Glavaš, te da nema govora o tome da bi on teretio Šeksa. No, moguæe je i da Glavaš odustane od toga da govori i o Šeksovoj ulozi, jer bi time vjerojatno i sebe teretio.

Vecernji-list 23.10.2006

Share this post


Link to post

Napokon da se desi ono sto se trebalo desiti prije par mjeseci. Glavas ce u zatvor i izgleda da ce jedan poceti povlaciti drugoga za sobom....

Share this post


Link to post
Glavaš ide u pritvor

23. oktobar 2006. Izvor: B92, Beta

Mandatno-imunitetska komisija hrvatskog Sabora ukinula je imunitet Branimiru Glavašu, na osnovu zahteva za odreðivanje pritvora.

Odluku o pritvoru doneo je istražni sudija zagrebaèkog Županijskog suda Zdenko Posavec, nakon treæeg zahteva tužilaštva, a zbog moguænosti uticaja na svedoke zloèina nad civilima u Osijeku 1991.

Ovime je odbor pozitivno odgovorio na zahtev Državnog tužilaštva Hrvatske za pritvaranjem Branimira Glavaša i kako bi se mogla sprovesti istraga o njegovoj umešanosti u tzv. sluèaj selotejp.

Sudija je prihvatio predlog Državnog tužilašva da se Glavaš pritvori zbog uticaja na svedoke u istražnom postupku, saopštila je predsednica suda Mirjana Rigljan, dodajuæi da æe rešenje biti dostavljeno strankama u postupku, koje imaju pravo žalbe, i Saboru na odobrenje izvršenja odluke o pritvoru.

Pritvaranje Glavaša, koji je saborski zastupnik, tužilaštvo je nedavno zatražilo po treæi put, tvrdeæi da je Glavaš vršio pritisak na èetiri svedoka.

Posavec je prethodna dva zahteva odbio, a nakon žalbe Državnog tužilaštva na odbijanje i poslednjeg njihovog zahteva, vanraspravno veæe Županijskog suda naložilo mu je da proveri tvrdnje tužilaštva, pribavi još neke podatke i, potom, po hitnom postupku ponovo odluèi o zahtevu, što je Posavec uèinio, prihvativši predlog tužilaštva.

Posavec je krajem prošle nedelje dobio podatke o postupku koji se u Osijeku vodi protiv nepoznatog poèinioca, a zbog uticaja na svedoka Matu Šalinoviæa, bivšeg šefa osjeèke policije, koji je na tom mestu nasledio ubijenog šefa osjeèke policije Josipa Reihl-Kira, koji je 1991. pokušavao da mirnim putem reši sukobe u Slavoniji. Podseæamo da je nedavno u Australiji uhapšen i optuženi za ubistvo Kira.

Glavaša tužilaštvo tereti da je lièno naredio zlostavljanje i ubistvo srpskih civila Èedomira Vuèkoviæa i Ðorða Petkoviæa, te muèenje troje srpskih civila.

Glavaš je u prvom komentaru na odluku istražnog sudije izjavio da mu "telo mogu pritvoriti, ali ne i duh", dodajuæi kako æe iæi u pritvor kad god to sudija zatraži. Glavaš je rekao i da se neæe žaliti na odluku sudije.

Nove optužbe protiv Glavaša?

Istražni sudija Županijskog suda u Osijeku otvorio istragu protiv šest osoba zbog sumnje u ratni zloèin.

Istraga je otvorena zbog sumnji u ratni zloèin nad civilnim stanovništvom srpske nacionalnosti u Osijeku 1991. i 1992. Navodi se da je istražni sudija prihvatio predloge iz istražnih zahteva i da je uhapšenim odredio pritvor od mesec dana. U istražnim zahtevima predloženo je odreðivanje pritvora zbog opasnosti od ometanja istrage i zbog posebno teških okolnosti pod kojima je delo poèinjeno.

Hrvatski organi još nisu obelodanili da li je Branimir Glavaš, kako mediji nagaðaju, glavni osumnjièeni za likvidaciju šest civila srpske nacionalnosti, koji su 1991. ubijeni i baèeni u reku Dravu vezanih ruku i sa selotejpom preko usta.

Novinar hrvatskog nedeljnika Feral tribjun Drago Hedl, koji se godinama bavi zloèinima poèinjenim u Hrvatskoj, ubeðen je da je glavni osumnjièeni upravo Branimir Glavaš: "Glavaš je, to je sada veæ poznato, prvoosumnjièeni za ova ubojstva koja su poznata pod imenom 'selotejp', ubojstva koja su vezana za Dubrovaèku ulicu, gdje je, po nekim procjenama, desetak ljudi izgubilo život. Sada je veæ i u krugovima istražnim i pravosudnim postalo jasno da je prvooptuženi u tom sluèaju Glavaš."

Glavašev bivši saborac Vjenceslav Bil tvrdi da je za sve što se u to vreme dešavalo u Osijeku Glavaš bio nalogodavac i da je sve bilo pod njegovom komandom. "On je bio komandant obrane grada, u svakoj satniji komandanti su bili njegovi, a svi su bili èlanovi Hrvatske demokratske zajednice. On se ne može izvlaèiti, on laže", kaže on.

Osim šest nedavno uhapšenih pripadnika Samostalne uskoèke satnije, èije je inicijale javnosti saopštio šef osijeèke policije Vladimir Faber, krivièna prijava za taj zloèin navodno obuhvata još šest osoba, meðu njima Glavaša. Prema nezvaniènim informacijama Jutarnjeg lista, Glavaš se u kriviènoj prijavi navodi kao nalogodavac ubistava, iako navedenom jedinicom nije formalno komandovao.

Optužbe i odbrana

Branimir Glavaš tvrdi da s tim ubistvima nema nikakve veze i navodi da je moguæe da kao komandant odbrane grada nije znao da Samostalna uskoèka satnija ubija civile. "Ta satnija je bila u Osijeku povremeno, kao i druge formacije hrvatskih oružanih snaga. Nije samo ta satnija bila ta koja nije bila u mojoj nadležnosti a da je tada bila u Osijeku", kaže Glavaš.

Glavaš kaže da je znao za ubistva srpskih civila u Osjeku, ali da to nije bilo u njegovoj nadležnosti. "Takve stvari su se dogaðale, ali su meni kao vojnom komandantu bile u drugom planu. Nisam mogao da se time bavim, time su se bavile i trebalo je da se time bave civilne institucije vlasti, u šta ubrajam i policiju", kaže on.

Share this post


Link to post
SLUÈAJ OSIJEK '91. Istražni sudac odobrio pritvaranje

Osjeèki sud se proglasio nemjerodavnim, Glavaš na slobodi

Autor VANJA MOSKALJOV, MLADENKA ŠARIÆ, SILVANA PERICA

Nakon puna tri sata provedena kod osjeèkog istražnog suca Maria Kovaèa Branimir Glavaš je noæas oko jedan sat pušten do daljnjega na slobodu. Iz Istražnog je centra izašao dobro raspoložen, komentirajuæi: “Osjeæam se slobodno kao ptica”. Osjeèki se sud proglasio mjesno nemjerodavnim, buduæi da se protiv Glavaša u Zagrebu veæ vodi postupak za ratni zloèin, te bi se ta dva postuka trebala objediniti. Zbog toga sudac sinoæ nije ni ulazio u sadržaj predmeta niti je odluèivao o pritvoru. Nije mogao odluèivati ni o zadržavanju od 48 sati jer je veæ pokrenut zahtjev za istragu u “sluèaju selotejp”. Na tu su odluku odmah najavljene žalbe.

Samo pet sati ranije, dok je iz Zagreba vozio prema Osijeku kako bi se predao istražnom sucu, Glavaš nam je rekao kako je javio sinu Filipu da neæe doæi kuæi jer æe biti pritvoren. Rekao mu je da bude dobar, èuva majku i baku, jer æe on biti pritvoren, procjenjivao je, najmanje dva mjeseca.

Juèerašnji je dan Glavašu bio jedan od najdramatiènijih. Prijepodne se uputio u Zagreb, kako bi se nakon odluke Mandatno-imunitetnog povjerenstva kojom se odobrava njegovo pritvaranje, predao u Remetincu. Plan se, promijenio kad je MIP prihvatio zahtjev osjeèkog državnog odvjetništva da ga se pritvori zbog utjecaja ne svjedoke u tzv. “sluèaju selotejp”. Tada je krenuo za Osijek i predao se sinoæ u 21.50 sati. U sud je ušao tajno. u010Citav dan prije predaje proveo je u Zagrebu, i to u hotelu Zovko, na istoènom ulazu u grad.

Križaljka smrti

Za odluku da se omoguæi njegovo pritvaranje u Osijeku Glavaš kaže da je taj preokret zanimljiv jer je DORH preselio njegov sluèaj iz Osijeka u Zagreb jer, tvrdili su, Glavaš drži osjeèki sud pod kontrolom. “Kontroliram li sad zagrebaèki sud?”, pitao je, dodajuæi da je nevin. “Lekcije mi neæe držati oni koji su se skijali u Austriji ili opijali u Osijeku dok je Hrvatska krvarila”, poruèuje voðama HDZ-a.

Glavaš je razmišljao da u nastavku postupka progovori o odgovornosti svog tadašnjeg nadreðenog Vladimira Šeksa. Kad smo ga izjutra pitali je li toèno da kani “udariti” na Šeksa, Glavaš nas je uputio na svoj ljetošnji iskaz u Saboru gdje je govorio o tzv. sluèaju Drava. – Nisam o tome govorio bez razloga – rekao je. U obraæanju zastupnicima, prije nego što su mu prvi put skinuli imunitet, naveo je niz imena iz tzv. križaljke smrti.

Povlaèenje drugih

Rijeè je o ljudima koji su, rekao je, odvedeni iz kuæa, vezani selotejpom, odvedeni do Drave i ubijeni pištoljem. Glavaš je tad naveo imena Svetislava Vukajloviæa, Petra Ladnjaka, Alije Šabanoviæa, Miroslava Kutliæa, Bogdana Poèuèe i Milenka Stanara.

“Moje je savjest èista. Linija odgovornosti za ta ubojstva ne vodi prema meni, nego prema mom nadreðenom ili nekom drugom”, rekao je tada Glavaš. Premda nijednom nije izgovorio Šeksovo ime, znalo se da misli na njega kad spominje nadreðenog. Nakon dana, koji je proveo s prijateljima iz stranke i partnerom u Osijeku A. u0110apiæem, Glavaš nam na pitanje hoæe li uistinu teretiti Šeksa kaže: “Za to uvijek ima vremena"

Vecernji list 24.10.2006

Share this post


Link to post
Srbe ubijala somborska skupina

Ivica Krnjak, 64-godišnjak kojeg su policijski istražitelji oznaèili kao glavnog nalogodavca i organizatora tajnovitih ubojstava osjeèkih civila 1991. i 1992., ratnih godina bio je šef misteriozne diverzantske skupine Samostalna uskoèka satnija a ujedno i visokopozicioniran u obavještajnim strukturama Hrvatske vojske, zbog èega æe se daljnja istraga morati usmjeriti prema njegovim višim nalogodavcima, odnosno pretpostavljenima koji su morali znati za Krnjakove aktivnosti u ratnom Osijeku.

Kad je prije nekoliko dana u Osijeku naèelnik Policijske uprave osjeèko-baranjske Vladimir Faber izvijestio javnost o uhiæenjima u vezi sa “selotejp“ ubojstvima, osim inicijala i dobi do novinara je doprla samo informacija da je su svi uhiæenici u ratu bili pripadnici Samostalne uskoèke satnije, o èijem se djelovanju u ratnom Osijeku i danas zna vrlo malo. Glavnoosumnjièeni Ivica Krnjak, 50-godišnji Mirko Simiæ, 44-godišnji Dino Kontiæ, 43-godišnji Zdravko Dragiæ, 40-godišnji Tihomir Valentiæ te 38-godišnja Gordana Getoš-Magdiæ, nekadašnja tajnica HDZ-a i kæi SIS-ovca Andrije Getoša, nakon kraja rata nastavili su živjeti u Osijeku i obližnjim selima, a malo je tko znao ili pretpostavljao da su upravo oni poèinitelji najokrutnijih ubojstava osjeèkih civila srpske narodnosti, zbog èega je Osijek godinama nosio žig “grada sluèaja“. Tek je danas jasnije da su pripadnici Uskoèke satnije veæinom bili pripadnici i misteriozne “somborske skupine“.

Roðen 1942. u selu Kelešinki kod Našica, Ivica Krnjak uvijek je bio povezan s vojnim strukturama pa je i poèetak njegove karijere vezan uz nekadašnju JNA, u kojoj je kao oficir bio dugogodišnji instruktor specijalnih jedinica u 107. padobranskom puku JNA, što je bio službeni naziv za tadašnje “niške specijalce“. Premda je bio oficir JNA, Krnjak se godinama sve više sukobljavao s nadreðenima zbog svoje hrvatske narodnosti pa je 1967. odluèio napustiti JNA. Iste godine emigrirao je u Belgiju, gdje se pridružio hrvatskim emigrantskim krugovima. Zbog antijugoslavenskih stavova i akcija te èlanstva u Matici hrvatskoj agenti Udbe godinama su mu pokušali uæi u trag te je poèetkom 1971. locirana adresa njegova stana u Belgiji. Nekoliko mjeseci poslije na pragu njegova stana na prijevaru su ga uhitili agenti Udbe i na misteriozan ga naèin iz Belgije prevezli u Zagreb, gdje je 1972. osuðen na 12 godina robije u Staroj Gradiški. Ondje je kao hrvatski politièki emigrant bio podvrgnut svakodnevnom zlostavljanju, veæi dio zatvorske kazne proveo je u samici, a u rijetkim razdobljima kad je bio s ostalim zatvorenicima upoznao je i druge hrvatske politièke zatvorenike u Gradiški: Dražena Budišu, Ðuru Pericu, Stjepana Mesiæa, Vladu Gotovca, Vladimira Šeksa. Kako istièu Nacionalovi izvori u Osijeku, Krnjak je upravo sa Šeksom razvio najprisnije prijateljstvo, što se pokazalo nekoliko godina poslije, kad su se dvojica zatvorenika srela u Osijeku, ali u potpuno drukèijim okolnostima.

Nakon izdržavanja zatvorske kazne u Staroj Gradiški Krnjak je 1985. ponovno otišao u inozemstvo, a poèetkom 1991. dobrovoljno se vratio u Osijek i pristupio hrvatskim postrojbama. Uskoro je ondje upoznao i tadašnjeg zapovjednika obrane grada Branimira Glavaša. Nekadašnji osjeèki dopisnik Veèernjeg lista Branko Vrbošiæ u svojoj knjizi “707 dana pakla“ opisao je tadašnje Krnjakovo napredovanje: “…Tada mu ‘poznanik iz zatvorenièkih dana’ Vladimir Šeks, inaèe u drugoj polovici 1991. godine predsjednik Kriznog štaba za Slavoniju i Baranju, predlaže da uðe u novu hrvatsku obavještajnu službu. Krnjak to prihvaæa, ali ubrzo donosi novu odluku.“ Krnjak je bio nezadovoljan time što kao nekadašnji vojnik nije ukljuèen u vojne operacije, pa je odluèio osnovati specijalnu vojnu postrojbu kojoj je dao naziv “Samostalna uskoèka satnija“. Okupivši nekolicinu mlaðih ljudi, uglavnom dobrovoljaca iz svog našiækog kraja, ali i iz Vinkovaca, Bosne i Dalmacije, Krnjakova je skupina od samog poèetka bila definirana kao diverzantsko-teroristièka skupina za najtajnije zadatke, o èijim aktivnostima se vrlo malo znalo. Kako istièu Nacionalovi izvori, Krnjakova je skupina ujesen 1991. obavljala dvije vrste poslova: s jedne strane, pripadnici Uskoèke satnije èesto su, preodjeveni u uniforme vojnika i oficira JNA odlazili u izviðaèke i diverzantske akcije na okupirane teritorije i u unutrašnjost Vojvodine, a kad bi se vratili u Osijek, bavili bi se graðanima srpske nacionalnosti, koji su netragom nestajali.

Krnjakova uskoèka satnija bila je podijeljena na tri lokacije u gradu. Prvi prostor bila je nekadašnja osnovna škola “Rade Konèar“ u osjeèkoj Divaltovoj ulici, gdje je bilo smješteno najviše pripadnika satnije. Druga lokacija je bila kuæa protjerane srpske obitelji u Ulici Otokara Keršovanija, gdje je bio stožer Krnjakove satnije: osim njega, koji je ondje stanovao, s njim su bili njegovi najbliži suradnici. Treæa lokacija bila je poznata samo nekolicini “provjerenih“: rijeè je o kuæi protjeranog Srbina u Dubrovaèkoj ulici 30. Ta je kuæa postala Krnjakov “centar za ispitivanje“, jer je imala velik podrum debelih zidova od nekoliko razlièitih prostorija, a ni jedna podrumska prostorija nije imala prozore prema ulici, pa je mogla poslužiti za ispitivanje, zlostavljanje i muèenje a da ni najbliži susjedi iz ulice znaju što se dogaða. Veæe likvidacije srpskih civila poèele su u rujnu 1991. nakon što se 15. rujna predala tzv. Crvena vojarna u samom središtu Osijeka. Ondje su se hrvatskim braniteljima predali oficiri JNA, koji su poslije bili razmjenjivani. Osim njih, u vojarni su bili i roèni vojnici JNA, kojima je hrvatska vlast, nakon ispitivanja, davala novac za povratak kuæi, jer je bilo oèito da su to 20-godišnjaci koji su u Osijek morali doæi odslužiti vojni rok, a sami nisu bili povezani s ratnim zloèinima. U Crvenoj vojarni, meðutim, pronaðena je i skupina od stotinjak graðana Osijeka srpske nacionalnosti, koji su se nekoliko mjeseci prije onamo sklonili zbog straha. Prema rijeèima Nacionalova sugovornika koji je bio upuæen u zbivanja oko pada vojarne, tadašnje hrvatsko zapovjedništvo grada nije znalo što uèiniti s tom skupinom graðana. U jednom je trenutku odluèeno da se za njih pobrine Krnjakova Uskoèka satnija.

Tako su pripadnici Uskoèke satnije poèeli odvoditi izabrane graðane srpske nacionalnosti u zloglasnu Dubrovaèku 30. Ondje bi ti civili bili podvrgnuti tobožnjem ispitivanju, u kojem bi se od njih tražilo da priznaju svoju oprijedijeljenost za JNA i srpske paravojne postrojbe, potom bi bili zlostavljani i muèeni, a na kraju bi im pripadnici Krnjakove satnije ruke vezali selotejpom ili žicom, preko ustiju bi im zalijepili traku selotejpa, te bi ih automobilom odvezli na obližnju obalu Drave kod ugostiteljskog objekta Bastion u Tvrði, gdje bi jedan od pripadnika žrtvi pucao u glavu ili prsa, pa bi ustrijeljena žrtva sama pala u Dravu. O metodologiji “selotejp ubojstava“ tih se dana u Osijeku uopæe nije znalo, jer je noæu vladao policijski sat, tako da nikad nije bilo oèevidaca likvidacija. Meðutim, 6. prosinca 1991. naveèer na obalu Drave doveden je osjeèki Srbin Radoslav Ratkoviæ. Kad su ga iskrcali na obali i natjerali da stane na stepenice kod Bastiona, pripadnici satnije pucali su mu u glavu, pa je Ratkoviæ odmah pao u Dravu i zaronio, ali ipak je ostao živ te je nakon nekoliko minuta doplivao do obale i sakrio se u grmlje na obali rijeke. Ondje je ostao ležati nekoliko sati pa je uskoro vidio likvidaciju poznatog osjeèkog lijeènika dr. Milutina Kutliæa, èiji je leš ujutro pronaðen na obali Drave. Poèetkom prosinca 1991. Ivica Krnjak, zapovjednik Samostalne uskoèke satnije bio je nezadovoljan što njegove aktivnosti u Osijeku moraju ostati najveæa tajna te da ga nakon rata vjerojatno nitko neæe doživjeti kao ratnog heroja, jer da je djelovao samo u Osijeku, a nije se borio na fronti. Zbog toga je odluèio organizirati smionu diverzantsku operaciju, èiji æe sudionici postati poznatiji kao “somborska skupina“. Krnjak je osmislio akciju u kojoj bi se on, s odabranim pripadnicima svoje satnije, preobukao u uniforme oficira i vojnika JNA te bi amfibijom punom eksploziva prešli Dunav i sa srpske strane prišli strogo èuvanom Batinskom mostu, koji je spajao mjesta Batinu i Bezdan, odnosno Baranju i Vojvodinu, i preko kojeg je JNA slala tenkove koji su gaðali Osijek. Noæu 26. sijeènja 1992. Krnjak i skupina njegovih boraca krenuli su u akciju, ali veæ su iste noæi u Kopaèkom ritu naišli na dvojicu srpskih mještana kojima je bila sumnjiva skupina vojnika JNA koje je predvodio Ivica Krnjak, a koji je imao uniformu oficira JNA i predstavljao se kao pukovnik Jordan Jovanoviæ.

Krnjakov lažni identitet bio je pomno odabran, jer je pravi pukovnik JNA Jordan Jovanoviæ poginuo u Osijeku u rujnu 1991. Iduæa dva dana Krnjakova skupina se na svim kontrolnim punktovima JNA i srpskih paravojnih postrojbi predstavljala kao “specijalna jedinica generala Blagoja Adžiæa“, ali svima su bili sve sumnjiviji, te su naposljetku bili otpraæeni do Sombora, gdje se u vojarni trebao utvrditi njihov identitet. U meðuvremenu se Krnjakova skupina podijelila na dva dijela: Krnjak i nekolicina suboraca na zagonetan su naèin uspjeli pobjeæi od JNA i u nekoliko dana preplivati Dunav i vratiti se u Osijek.

Druga skupina od desetak pripadnika satnije nije imala sreæe: u Somboru su ih uhapsili pripadnici JNA i tad je zapoèa tortura nad “somborskom skupinom“. Nakon nekoliko tjedana ispitivanja i zlostavljanja osmorica Krnjakovih boraca izvedeni su pred sud u Somboru i dobili su dugotrajne zatvorske kazne zbog “kriviènog dela terorizma“. Dok su uhvaæeni pripadnici “somborske skupine“ poèeli izdržavati zatvorske kazne u srpskim zatvorima, što je potrajalo dok za godinu-dvije nisu bili razmijenjeni, Krnjak i preostali pripadnici Uskoèke satnije vratili su se u Osijek: s jedne strane muèio ih je neuspjeh diverzantske akcije, jer nisu uspjeli diæi u zrak Batinski most, a s druge su žeðali za osvetom zbog svojih zatoèenih suboraca. Tako su nova selotejp ubojstva bila motivirana velikom mržnjom prema svim graðanima Osijeka srpske nacionalnosti. Zbog toga su poèeli izvršavati naloge za uklanjanje pojedinih graðana koji su se zamjerili tadašnjim moænicima. Kako istièu Nacionalovi sugovornici, u mnogim je sluèajevima motiv za ubojstvo bio prozaièan: kad su 1991. oficiri JNA pobjegli iz Osijeka, njihove su stanove zauzeli hrvatski borci koji nisu imali riješeno stambeno pitanje. U meðuvremenu se takvo rješavanje stambenog pitanja proširilo, pa bi netko komu je zapeo za oko stan ili kuæa njegova sugraðanina srpske nacionalnosti samo trebao dojaviti da je dotièni srpski doušnik ili snajperist. Uskoro bi ceduljica s imenom uz pomoæ tadašnje tajnice HDZ-a Gordane Getoš-Magdiæ došla u ruke Ivice Krnjaka, èiji bi se borci pobrinuli da nesretni sugraðanin nestane iz Osijeka. Krajem 1993., nakon što se situacija u Osijeku stabilizirala, Ivica Krnjak je raspustio svoju Uskoèku satniju a njeni su pripadnici bili dodijeljeni u nekoliko brigada Hrvatske vojske. Krnjak je nakon rata u Osijeku otvorio kafiæ “Uskok“. Prièa o Samostalnoj uskoèkoj satniji, njenom zapovjedniku Krnjaku i zloèinima u Osijeku ostala bi nerazjašnjena da se u istrazi o Branimiru Glavašu nije poèeo stezati obruè oko svih aktera osjeèkih dogaðanja 1991. i 1992.

Kako doznaje Nacional, jedan od pripadnika Krnjakove postrojbe policijskim je istražiteljima isprièao sve što zna. Bio je to Mirko Simiæ, koji je osjeæao grižnju savjesti zbog poèinjenih ubojstava, a proteklih dana u Osijeku se preprièava da je najveæi razlog Simiæeva pokajništva to umire od raka. Nakon što je Simiæ imenovao sve pripadnike Krnjakove satnije, policija je uhitila petoricu ostalih pripadnika, ukljuèujuæi i samog Krnjaka, a kako je Nacional neslužbeno doznao, veæina njih dala je iskaze u kojima za nedjela optužuju jedni druge. Istraga se pomno usmjerila i prema nekadašnjoj tajnici HDZ-a Gordani Getoš-Magdiæ, koja je bila povezana s tadašnjim zapovjednikom obrane Osijeka Branimirom Glavašem. Prema nekim indicijama, ona je, osim za prenošenje ceduljica s imenima oznaèenih žrtava, osumnjièena i da je izravno odgovorna za likvidaciju èetvorice graðana srpske nacionalnosti, pa se nagaða da je i ona odluèila progovoriti o svemu što zna te imenovati i osobe iz tadašnjeg osjeèkog vrha, kako bi stekla olakotne okolnosti u procesu koji joj predstoji.

24.10.2006 Nacional

Share this post


Link to post
SABORSKO POVJERENSTVO ODLUÈILO

Glavaš æe veæ danas biti pritvoren u Zagrebu

ZAGREB - Mandatno-imunitetno povjerenstvo Hrvatskog sabora odobrilo je danas zahtjev Zagrebaèkog Županijskog državnog odvjetništva za skidanjem imuniteta Branimiru Glavašu te æe on u Zagrebu biti pritvoren zbog utjecaja na svjedoke, ali i težine samog zloèina.

Kako je izjavio njegov odvjetnik, Branimir Glavaš se trenutno nalazi u Osijeku i gotovo sigurno æe u Zagrebu biti pritvoren veæ danas. Ostaje vidjeti hoæe li on dragovoljno doæi u pritvor ili æe ga policija privesti u isti. Još nije poznato hoæe li biti pritvoren u Remetincu ili na Županijskom sudu.

Zagrebaèko tužiteljstvo je zahtjev za skidanjem imuniteta uputilo dan nakon što je to ponovno uèinio i istražni sudac Zdenko Posavec koji protiv Glavaša vodi istragu o ubojstvu dvojice i muèenju troje srpskih civila u Osijeku 1991. (tzv. sluèaj garaža).

Mandatno-imunitetno povjerenstvo je imalo dva istovjetna zahtjeva u kojima se traži pritvaranje Glavaša zbog njegovog utjecaja na èetiri svjedoka u "zagrebaèkoj istrazi".

Povjerenstvo je o zahtjevu suca Posavca raspravljalo u ponedjeljak, ali je odbilo donijeti odluku s pojašnjenjem da je sudac uèinio proceduralnu pogrešku, odnosno da je odobrenje Povjerenstva morao zatražiti prije nego što je Glavašu odredio pritvor.

Posavec je juèer uputio isti zahtjev, ocjenjujuæi da nije povrijedio proceduru te da je, u trenutku kada je istraga veæ zapoèela, prvo morao odluèiti o zahtjevu tužiteljstva za pritvorom, a tek potom tražiti skidanje imuniteta.

U meðuvremenu na zagrebaèkom Županijskom sudu Posavec je nastavio istragu protiv Glavaša saslušanjem osjeèkog novinara Gorana Flaudera. Kako je istraga tajna ne zna se što je svjedok Flauder rekao istražnom sucu. Drugi svjedok se nije pojavio jer mu sudski poziv nije uredno dostavljen.

Istraga se nastavlja 7. studenoga.

vecernji-list 26.10.2006

Share this post


Link to post

26. oktobar 2006. | 14:20 -> 18:37 | Izvor: FoNet, hina

Zagreb -- Istražni sudija Zdenko Posavec dao je policiji nalog da uhapsi Branimira Glavaša i privede ga u pritvor u zagrebaèki okružni zatvor.

Glavaš je, pak, u meðuvremenu, s jednim od branilaca i sinom, posle 15 sati krenuo iz Osijeka prema, kako je rekao okupljenim novinarima ispred svoje kuæe, zatvoru u Remetincu. Ranije tokom dana, Mandatno-imunitetni odbor Hrvatskog sabora odobrio je dva zahteva za ukidanje poslanièkog imuniteta Glavašu, koji je osumnjièen za ratne zloèine u Osijeku.

Odbor je prihvatio ponovljeni zahtev istražnog sudije zagrebaèkog Županijskog suda Zdenka Posaveca, koji je odbijen u ponedeljak zbog greške u proceduri. Posavec je Glavašu u ponedeljak odredio pritvor zbog moguæeg uticaja na svedoke u "sluèaju garaža", a to rešenje danas je potvrdio Odbor.

Mandatno-imunitetni odbor prihvatio je i zahtev Županijskog državnog tužilaštva u Zagrebu, koje je pritvaranje Branimira Glavaša u istom postupku zatražilo danas, prenela je Hina.

Sednica Odbora je, bez prethodne formalne odluke, bila zatvorena za javnost.

Glavaš se tereri za nezakonito pritvaranje, muèenje i ubijanje srpskih civila koji su živelu u Osjeku 1991. godine.

Share this post


Link to post

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
Sign in to follow this