Sign in to follow this  
Rada

Povratak u Hrvatsku: Čemerni život u mraku i vlazi

Recommended Posts

Povratak u Hrvatsku: Čemerni život u mraku i vlazi

Da je Zoran Tešinić i slutio šta ga čeka, ne bi nikad odlučio da se vrati u rodnu Živaju kod Hrvatske Dubice, pogotovo tu avanturu ne bi priuštio supruzi Nataši i deci. Vratili su se bukvalno u ništa i posle pet godina nisu se pomerili sa te nule, osim što su ozbiljno ugrozili zdravlje dece, a svoje i ne spominju.

 

391579_021206c1_f.jpg?ver=1392129492

Od memle i kosa smrdi: Tešinić sa Rkmanom (u sredini)

Kada su došli u Živaju, smestili su se u jednu od praznih kuća, računajući da će država brzo rešiti njihov slučaj. Mlađi su ljudi, sa decom, po svim merilima bili su prioritetan slučaj. Prvi komšija provukao je kabl i dao im struju, računajući i sam da to neće dugo trajati. No, strpljenje ga je izdalo, skupa je struja, pa su Tešinići godinama u mraku. Vode imaju u cipelama, krevetima, na zidovima, samo je nedostaje u slavinama.

- U takvim uslovima ne žive ni robijaši. U vlazi, bez struje i vode. U sobama leži voda. Birokratija se nije pokrenula. Te supruga Nataša državljanka Srbije, te papiri na ćirilici... i njihov slučaj nikako da se reši - reći će Milinko Simić, zamenik opštinskog načelnika, biran sa manjinske srpske liste.

 

 

391582_021206c4_kf.jpg?ver=1392208243

Za trošnu i vlažnu kuću nema rešenja na vidiku

Početkom prošle godine, kada je Nataša bila u poodmakloj trudnoći, Tešinićima je u kuću banula neka opštinska inspekcija, hoće da ih isele iz kuće za koju nemaju papire. Uspeli su ih nekako privoleti da im "progledaju kroz prste", a u međuvremenu novoizabrani opštinski načelnik obeća da će rešiti njihov slučaj.

Istina, nije rekao kada, iako u selu ima pristojnih, a praznih kuća, koje je država otkupila od izbeglih Srba, koji nisu imali iluzija koje su Tešiniće dovele u Živaju.

I zbog tih iluzija Zoran i Nataša sa troje dece, šestomesečnom Marinom, petogodišnjim Markom i Milicom, odličnom učenicom trećeg razreda, bez stalnih primanja, strpljivo čekaju da ih država konačno primeti, da ih iseli iz mraka i vlage za koje nemaju ni uredne papire.

 

 

Strahuju za dečje zdravlje

 

 

Zoran i Nataša su nezaposleni, žive od skromne socijalne pomoći, Nataša još nema hrvatsko državljanstvo, rođena je u Ćupriji gde se mladi par i upoznao, dok je Zoran nakon "Oluje" tamo proveo izbegličke dane.

- Nije mi problem prati na ruke, jer nemamo struju. Nije mi teško raditi i veliki vrt da se prehranimo. Plašim se samo da će se deca razboleti, jer ujutro kada ustanemo kosa im miriše na vlagu - reći će zabrinuta majka.

Uslovi u kojima godinama žive omekšaju i srca onih koji nikada nisu ni pomislili da bi ih mogle dotaći nevolje tamo nekih Srba povratnika. Baš kada smo ih prošle nedelje posetili, iz Siska im je stigla pomoć, krevet i zimska odeća i obuća za troje dece. Donirala im je to Sisačanka Danica Matić, samohrana majka dvoje dece, supruga poginulog hrvatskog vojnika.

 

 

391583_021206c5_kf.jpg?ver=1392129569

Krevet stigao iz Siska

 

 

- Kada sam ih pre dvadesetak dana posetio, rekli su mi da im je najpotrebniji krevet i odeća za decu. Organizovali smo se i to im dopremili, ali njima treba krov nad glavom. Nažalost, u povratničkim srpskim krajevima ima još mnogo "tešinića" kojima je nužna pomoć. Nadam se da će saosećanje gospođe Matić, koja takođe sa svoje dvoje dece nosi ratne traume, biti početak jačeg solidarisanja među ljudima - rekao je za "Vesti" Bogdan Rkman, sisačko-moslovački dožupan iz redova srpske manjine, koji je organizovao dopremanje pomoći.

Milinko Simić kaže da je hvale vredan taj entuzijazam u pomoći Tešinićima, jer im je svaka pomoć dobrodošla, ali ukoliko im država ne reši smeštaj, nema im spasa.

- Ova u kojoj žive gora je od pećine, u njoj će se svi oni sigurno razboleti - ističe Simić.

 

"Zagubili" papire

Dožupan Rkman je zvao Ministarstvo za socijalna pitanja gde su mu rekli da uopšte nemaju Tešiniće u svojoj evidenciji, a Milinko Simić će na to reći "da su bolje tražili, sigurno bi našli dopis jednog policajca, koji je po službenoj dužnosti posetio Tešiniće, a kada je video u kakvim uslovima žive, napisao je pismo socijalnoj službi, a oni su prosledili informaciju spomenutom ministarstvu sa predlogom da je slučaj Tešinić hitan".

- Bilo je to pre godinu dana.

Očito su se izgubili papiri, pa sada u Ministarstvu traže da Tešinići podnesu novi zahtev za stambeno zbrinjavanje, a to znači da treba ponovo prikupiti sve papire iz Srbije. Od Živaje do Ćuprije je 500 kilometara, a Zoran kaže da mu je svega dosta i da bi najradije uzeo karte u jednom smeru.

 

M.Roknić - | foto: M. Roknić

 

Vesti 12. 02. 2014.

Hrvatska i evropska diplomatija na delu.

Share this post


Link to post

Pre skoro pet godina se pisalo o tome i opet ništa. Našla sam informaciju na internetu da je SDSS spremna pomoći ovoj i drugim porodicama  te da se zainteresovani jave Informativnoj službi SDSS-a radi koordinacije. Ne znam šta rade sve ove godine kad ima toliko porodica zaboravljenih i prepuštenih sebi i surovim, nehumanim hrvatskim zakonima.
 

 

Zakon o strancima Ili o tome kako država Hrvatska rigoroznim

zakonima zagorčava život povratnicima odnosno

članovima njihovih obitelji koji imaju strano državljanstvo



Ako planirate otići pred matičara sa osobom koja ima državljanstvo Srbije ili BiH, a pritom nemate dubok džep, imat ćete problema.

Prije svega, morate obezbijediti stanovanje i zdravstveno osiguranje. Sve je to još nekako moguće. Za zdravstveno osiguranje u mjesečnom iznosu od 350 kuna još bi se nekako našlo. Ali sljedeći uslov jedna povratnička porodica teško da može financijski pokriti. Naime, da bi bračni drug živio sa vama neophodno je da ga možete ekonomski uzdržavati.

Riječ je o tome da strani državljani, da bi dobili dozvolu privremenog boravka, moraju imati osigurano zaposlenje i poslodavac ih mora prijaviti. Da bi u tome uspjeli, moraju imati dobar odnos sa poslodavcem ili strani državljanin mora biti rijetko stručna osoba, jer prilikom natjecanja za radno mjesto hrvatski državljani imaju prednost pred strancima koji nemaju radnu dozvolu.

Ukoliko strani državljanin nema osigurano radno mjesto, mora ga uzdržavati bračni partner, što znači da barem on mora biti zaposlen. Međutim, povratnička praksa uglavnom ne podrazumijeva zaposlenje ili se ono dobije tek nakon nekoliko godina obilaženja burze rada. Većina povratničkih porodica osuđena je na početno uzdržavanje od strane svojih roditelja, također povratnika, ukoliko oni imaju pravo na penziju, koja je uglavnom minimalna i ne zadovoljava strogo utvrđene administrativne uvjete ekonomske brige za porodicu čiji je član strani državljanin.

Nađite posao, riješite problem!

Slučaj je to koji muči i porodicu Tešinić iz sela Živaja kraj Hrvatske Kostajnice. Mladi bračni par, Zoran i Nataša, odlučili su se sa dvoje male djece ove jeseni vratiti na Baniju. Tešinići su izbjeglištvo proveli u Ćupriji, gdje je Zoran upoznao Natašu i gdje su se 2005. godine vjenčali. Porodica se uskoro proširila - na svijet su došli sada četverogodišnja Milica i devetomjesečni Marko, što je zahtijevalo veću brigu i financijski izdatak koje skromne izbjegličke dnevnice nisu mogle pokriti. Više se nije moglo iznaći novca za plaćanje mjesečne stanarine. Preostao je Zoranov povratak kući, na Baniju.

Zoranovi roditelji, Borka i Milan Tešinić, vratili su se prošle godine. Ponovo su započeli život na svom ognjištu, nastojeći stvoriti što bolje uslove kada se mladi vrate.

Međutim, mlade povratnike, jedne od rijetkih u posljednje vrijeme, dočekalo je neugodno iznenađenje prilikom prijave boravka u policijskoj upravi.

Policijski službenik ih je obavijestio da Nataša ne može dobiti privremeni boravak kao strana državljanka, bez obzira na to što je Zoranova vjenčana supruga već četiri godine. U Hrvatskoj Nataša može da ostane samo tri mjeseca, odnosno do kraja decembra, i to kao turista, bez obzira na to što u Živaji ima porodičnu kuću. Poslije izlaska iz Hrvatske, Nataša može ponovo da uđe u nju tek nakon šest mjeseci. I onda opet tim ritmom: tri mjeseca u Hrvatskoj, pa šest mjeseci zabrane ulaska. Tešinići se pitaju kako će i kuda u decembru.

- Ako ne dozvoljavaju mojoj supruzi boravak, ne daju ga ni meni kao hrvatskom državljaninu i srpskom povratniku. To je moj život. Da li ga se trebam odreći? Kako su oni mislili da ću ja u Hrvatskoj biti bez svoje žene i djece ili ona bez nas? Kako da živimo odvojeno, u dvije države? - pita Zoran Tešinić nadležne, koji mu ne nude zadovoljavajuće odgovore.

Kruti zakonski okviri ignoriraju životne priče. Zakon jednostavno poručuje: nađite posao i problem je riješen. Međutim, povratnici u Kostajnici teško dolaze do posla.

- Kada bi se zaposlila, Nataša bi morala imati primanje od dvije hiljade kuna. Da bih je ja uzdržavao, potrebno je da imam plaću od 2.750 kuna, a za svakog sljedećeg člana porodice 500 kuna više. Znači, za još dvoje djece potrebno mi je mjesečno na računu 3.750 kuna - računa Zoran.

Cifre nedostižne za povratnike

Pošto mladi Tešinići nemaju vlastitih primanja, trebali bi se moći osloniti na prihode Zoranovih roditelja, ali oni nemaju pravo na mirovinu, već žive od obrade zemlje za vlastite potrebe. Znači, ni oni ne mogu pokriti troškove ekonomskog uzdržavanja porodice.

- Moji bi roditelji trebali imati mjesečna primanja od 6.500 kuna. Ko u Kostajnici ima toliko? Ukoliko ne možemo ostvariti uzdržavanje na osnovu mjesečnih primanja u navedenim iznosima, postoji još jedno rješenje - na računu moramo imati 40 hiljada kuna! Naravno, sve to moramo bankovnim izvodima potvrditi.

Ljudi moji, otkud nam tolike pare!? Da imamo taj novac, okrenuli bismo neki obrt, kupili krave, imali osnovu za nešto... Samo želimo živjeti na svojoj zemlji, da se skućimo, da krenemo sa nekim životom. Ne tražim da živim od socijalne pomoći, da me uzdržava hrvatska država. Hvala bogu, imam zdrave ruke, noge i mogu raditi za svoju djecu. Ali, ove državne garancije za suprugu ne možemo zadovoljiti. Pa ne kupujem kuću ili stan! - kaže Zoran.

Nažalost, Tešinići nisu jedini. Ovakvih slučajeva je sve više, jer su rigorozne zakonske odredbe koje su ih zadesile na snazi od 1. avgusta ove godine.

Do tada su uslovi života stranih državljana kao članova povratničkih familija bili prihvatljiviji. Kako bi bračni drug strani državljanin dobio privremeni boravak u Hrvatskoj, bilo je potrebno da ima stanovanje i da plaća zdravstveno osiguranje, za ekonomsko uzdržavanje nije se pitalo ni provjeravalo. Provjera nadležne policijske uprave ticala se samo toga da li osoba u proceduri za dobijanje trajnog boravka živi u Hrvatskoj i da li stanuje na prijavljenoj adresi.

Da je novi Zakon o strancima u nekim segmentima rigorozan slaže se i saborski zastupnik SDSS-a Ratko Gajica.

- To ne bi brinulo kada ne bi bilo brojnih slučajeva i ljudskih sudbina u kojima su pojedine osobe i njihove porodice stavljene u teške situacije. Radi se o slučajevima kada ljudi ne mogu ispuniti ni uobičajene uvjete. Podzakonskim aktima, i više od spomenutog zakona, trenira se strogoća i od ljudi traži dokaz da ispunjavaju najrigoroznije uvjete. Kada to još dođe u ruke rigoroznog činovnika koji nema osjećaj za nečije teškoće, onda nema dobrog rješenja - ističe Gajica. Dodaje da ako se netko vraća u Hrvatsku nakon dosta godina, onda se ne vraća samo on, već i sve ono što se u međuvremenu dogodilo, kao što je sklapanje braka, rođenje djece, sticanje nekih stvari ili prava, različite teškoće i traume...

Dva izlaza iz situacije

No, u ovakvim i sličnim slučajevima postoje dva rješenja, za koja mali broj povratnika zna, a još rjeđe će ih sa njima upoznati službenik na šalteru. Ta dva zakonska izuzetka mogu direktno pomoći hrvatskom državljaninu, a indirektno i njegovom bračnom partneru, strancu.

- Prva je odredba u zakonu koja utvrđuje da će se iznimno postupiti "sukladno Programu povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba...", o čemu se može dobiti potvrda ministarstva koje je nadležno za izbjegličko-povratničku problematiku.

Druga je mogućnost koju daje Zakon o upravnom postupku. On nalaže državnim tijelima da ocijene okolnosti svakog pojedinog slučaja i na temelju toga donesu akt povoljniji za stranku. Za ovakvu primjenu zakona osoba i tijelo koji odlučuju trebaju imati osjećaje. Nažalost, znam da to najčešće nije tako. Zaista je puno ljudi i tijela koji svojim postupcima koče ili onemogućavaju povratak izbjeglih, namjerno ili nehotično - kaže Gajica.

Česti su problemi i sa dugovima od zdravstvenog osiguranja koji nastaju ako se redovno ne uplaćuju mjesečni iznosi od 350 kuna. Naravno, dugove država ne anulira i ukoliko se oni nagomilaju, dužniku prijete ovrha i izgon iz države. Jer kada se jednom prekine status privremenog boravka, kao što se može dogoditi u navedenom slučaju, kompletan proces ide od početka.

Međutim, na osnovu potpisanog međudržavnog ugovora o socijalnom osiguranju između Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, povratnici imaju pravo na zdravstveno osiguranje ako su ga već prije imali u susjednoj državi, otkuda dolaze u Hrvatsku. U tom slučaju, sve što stranac treba jeste da uzme potvrdu da je bio zdravstveno osiguran u državi čiji je državljanin.

Ali, glavni problem ostaje - ekonomsko uzdržavanje stranog državljanina koji dolazi radi spajanja porodice.

Naš bračni par Tešinić slično bi prošao i u Sloveniji i drugim zemljama Evropske unije, ali ipak uz jednu bitnu razliku. Naime, u zemljama zapadnog svijeta bar jedan bračni partner, ako ne i oba, imali bi mogućnost zaposlenja, samim tim i ekonomskog uzdržavanja, uz brojne druge povlastice, kao što je recimo sloboda rada. Ne zaboravimo da u Evropi baš fiktivni brakovi često olakšavaju strancima put do dobijanja privremenog boravka. 
 
Paulina Arbutina
 
Tjednik Novosti 14.10.2009.

Share this post


Link to post

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.

Loading...
Sign in to follow this