|
Godisnjica
hrvatske zlocinacke akcije "Bljesak"
11 godina od hrvatske
zlocinacke akcije "Bljesak"
1. maj 2006. (krajinaforce.com)
- Prvog maja 1995. godine hrvatske oružane
snage izvršile su agresiju na srpsku oblast
Zapadna Slavonija, u sastavu RSK, u vrijeme
kada je ova oblast bila pod zaštitom UN (
Sektor Zapad). Zaštitne snage UN, na vrijeme
upozorene od hrvatskih generala, povukle su
se na bezbjedna mjesta, prepuštajući svoje
štićenike na milost i nemilost hrvatskim
agresorima.
Agresor ko agresor, nemilice je tukao po
štićenicima UN svim raspoloživim,
dozvoljenim i nedozvoljenim, sredstvima.
Narod Zapadne Slavonije, pamteći stradanja
Srba u Jasenovcu, koji je bio u sastavu ove
oblasti, zloglasnom ustaškom logoru iz
Drugog svjetskog rata i u obližnjoj
Pakračkoj Poljani, također zloglasnom
novoustaškom logoru iz 1991. godine, krenuo
je u egzodus spašavajući gole živote. Na
putu prema "mostu spasa" do rijeke Save,
sustizale su ih avionske bombe, maljutke iz
helikoptera, topovske granate i snajperski
meci. Ranjenici su gaženi tenkovskim
gusjenicama ili dokrajčivani noževima.
Od oko 15 000 Srba, koliko ih je u vrijeme
agresije živjelo u srpskoj Zapadnoj
Slavoniji, za samo 36 sati ubijeno je ili
nestalo 283 ljudi, od čega 57 žena i 9-ero
djece. Hrvati su pokupili i pokopali 168
ubijenih Srba, najviše pod oznakom "nepoznat",
koji ni do danas nisu ekshumirani i
identifikovani. Za preostalih 115 sa spiska
nestalih još ni leševi nisu pronađeni.
Civili koji nisu mogli ili nisu željeli
napustiti svoja ognjišta, ako su imali sreću
da prežive, smješteni su u logore za civile,
a za to vrijeme pravoslavne svetinje i
srpska imanja su opljačkana, opustošena i
uništena. Uskoro su i ovi civili, uz pomoć
zaštitinih snaga UN i humanitarnih
organizacija, preveženi u RS i SRJ, od kojih
se za sve ove godine, po podacima UNHCR,
vratilo samo 782 ljudi, dok su se ostali
rasuli po cijelom svijetu.
Oko 1.450 pripadnika Srpske Vojske Krajine
je zarobljeno, većina na prevaru uz pomoć
zaštitnih snaga UN. Nakon zarobljavanja
hrvatski sudovi su osudili velik broj Srba
za svakovrsne ratne zločine, od kojih još
uvijek 18-orica izdržavaju dugogodišnje
kazne zatvora u zloglasnoj kaznionici
Lepoglava.
Hrvatski generali: Stipetić, Agotić, Markač,
Džanko, Mareković, i brigadir Galješević,
koji su, po nalogu Tuđmana, Šuška i Bobetka,
isplanirali i izveli akciju pod zvučnim
nazivom "Bljesak", još su na slobodi,
ovjenčani slavom hrvatskih nacionalnih
heroja. Glavne među njima Tuđmana,
predsjednika države, Šuška, ministra odbrane
i Bobetka, načelnika Glavnog stožera HV,
smrt je, po svoj prilici, “spasila” od
izvođenja pred Haški Tribunal.
Sve navedene činjenice poznate su i Haškom
Tribunalu, koji još ni istragu nije otvorio
za ovaj zločin. Ali je zato taj isti sud,
već 25. jula 1995. godine optužio Milana
Martića, tadašnjeg predsjednika RSK, zbog
toga što je 2. i 3. maja 1995. godine "ne
pridržavajući se zakona i običaja ratovanja,
za odmazdu izdao narađenje vojnim snagama
RSK da ranatiraju Zagreb", usljed čega je
poginulo 7 civila.
Uz dužno žaljenje svih ratnih žrtava, već
osam godina postavljamo ista pitanja:
- Ko to i zašto pravi razliku između
civilnih žrtava u Zagrebu i Okučanima i po
kom kriteriju Haški Tribunal procjenjuje ko
i kada krši "zakone i običaje koji regulišu
vođenje rata”?
- Zar smo mi Srbi agresori i u državi u
kojoj smo bili konstitutivan narod?
- Zar smo mi ratni zločinci i kad nas
ubijaju i kad nas protjeruju sa naših
vjekovnih ognjišta i kad nam, i kad smo pod
zaštitom UN - a, uništavaju istorijske,
kulturne i duhovne spomenike?
- Zar se mi Srbi ne želimo vratiti u svoj
zavičj i zar ne želimo sakupiti kosti naših
mrtvih i dostojno ih sahraniti po našim
pravoslavnim običajima?
- Zapitajmo se takodje zasto vecina medija u
Srbiji danas ili nikako ili sasvim povrsno
izvjestava o ovom stradanju i tragediji
svoje prekodrinske brace?
U crkvi Svetog Marka u Beogradu juče je
služen parastos poginulima u akciji
hrvatskih snaga. Prema podacima
Dokumentacionog centra Veritas, 283 osobe
vode se kao nestale tokom akcije Bljesak. I
pored višegodišnjih pokušaja da saznaju gde
su posmrtni ostaci njihovih najbližih,
porodice ubijenih i nestalih i dalje su bez
odgovora. Među njima je i Bogdan
Ostrolučanin, iz Okučana, mesta u zapadnoj
Slavoniji. Njegov dvadesettrogodišnji sin
poginuo je u Bljesku, ali njegovi posmrtni
ostaci nikad nisu ekshumirani niti
identifikovani.
"Već 11 godina niko ništa ne preduzima. Pre
četiri godine hteo sam sam da presmestim
njegove ostatke, ali su mi rekli da je to
skupo i da nikada ne može da se zna sa
sigurnošću da je to moj sin. Ja sam išao na
DNK-analizu, obratio se Crvenom krstu, ali
ništa se nije desilo", kaže Ostrolučanin.
Prema rečima Čede Marića, predsednika
Udruženja porodica nestalih, u Slavoniji
postoji sedam masovnih grobnica u kojima,
možda, ima mnogo više posmrtnih ostataka od
zvanično navedenog broja. Marić navodi da na
rešaavnju tog pitanja treba da rade komisije
iz Srbije i Hrvatske. "Dosta je zastoja u
saradnji te dve komisje, pa posle 2002. nije
izvršena nijedna ekshumacija, a vodi se da
je u Hrvatskoj 2.567 nestalih osoba. Nisu
nam jasni razlozi zašto nije ništa učinjeno
po pitanju rešavanja sudbine nestalih i
sudskoj obradi onih koji su počinili zločine",
kaže on.
Četiri godine pre Bljeska, krajem 1991, u
zapadnoj Slavoniji ubijeno je više destina
srpskih civila, a 52.000 ih je izbeglo iz
ukupno 192 srpska sela koja su spaljena i
opljačkana.
Zbog ratnih zločina tokom akcije Bljesak
Tribunal je pripremao optužnicu protiv
Franje Tuđmana, predsednika Hrvatske, danas
pokojnog. Pre dve godine Hag je obelodanio
optužnicu protiv Mladena Markača i Ivana
Čermaka koji su se predali. Hrvatsko
tužilaštvo istraživalo je prijavu protiv
generala Mladena Kruljca, ali nije podignuta
optužnica. Povodom 10. godišnjice akcije
Oluja, u avgustu prošle godine, predsednik
Hrvatske Stjepan Mesić Kruljca je unapredio
u čin general-pukovnika.
Pogledajte
video izvjestaj sa dnevnika RTS u
trajanju od "ogromnih" 2 minuta
ljevi klik mishom pa idite na "save" |
